Evropska komisija pokrenula je istragu o tome da li dizajn Mete, kroz beskonačno skrolovanje i automatsko puštanje videa, svesno stvara zavisnost kod korisnika.
Za većinu korisnika Fejsbuka i Instagrama dan počinje i završava se isto besciljnim listanjem aplikacija. Jedan video vodi ka drugom, objava se nadovezuje na objavu, a granica između nekoliko minuta i nekoliko izgubljenih sati brzo nestaje.
Upravo zbog ovog začaranog kruga, Evropska komisija je pokrenula istragu o tome da li dizajn kompanije Meta svesno stvara zavisnost. Pod lupom regulatora našli su se beskonačno skrolovanje i automatsko puštanje video-snimaka, funkcije osmišljene da korisnike što duže zadrže na ekranu.
Foto: Shutterstock
Evropski regulatori upozoravaju da ovakav dizajn nije nimalo bezazlen, jer direktno manipuliše pažnjom korisnika, a najranjiviji su, kao i uvek, deca i tinejdžeri.
Algoritmi u službi kontrole pažnje
Društvene mreže odavno su prestale da budu obični kanali za komunikaciju. One su danas visokosofisticirani sistemi koji do detalja analiziraju naše navike kako bi nam servirali sadržaj od kog je teško skrenuti pogled.
Iako se to reklamira kao “personalizovano iskustvo”, Evropska komisija upozorava na drugu stranu medalje, ovakvo ciljano hranjenje pažnje krije ozbiljne zamke za mentalno zdravlje.
Zamka nije u samom kvantitetu informacija, već u načinu na koji nam se one serviraju. Kada aplikacija sama pušta sledeći video ili neprestano generiše nove objave, korisnik gubi svest o vremenu i upada u takozvanu “stanje transa”.
Foto: Shutterstock
Evropska komisija direktno optužuje Metu da je ignorisala rizike koje ovakav dizajn nosi po mentalno zdravlje. Pod posebnim lupom su mlađe generacije, kod kojih se u ovim formativnim godinama najlakše razvijaju dugoročne, nezdrave digitalne navike.
Da li je na pomolu novi izgled Instagrama i Facebooka?
Brisel sada od Mete zahteva korenite promene u dizajnu. To praktično znači da bi tehnološki gigant morao da omogući korisnicima veću kontrolu nad sopstvenim vremenom. Među glavnim zahtevima su gašenje automatske reprodukcije, uvođenje obaveznih i efikasnijih pauza tokom skrolovanja, kao i transparentniji algoritamski sistem preporuka.
Dosadašnji alati, poput roditeljskog nadzora i limita za dnevno korišćenje aplikacija, proglašeni su neadekvatnim. Komisija smatra da su ove opcije previše komplikovane za podešavanje, zbog čega u praksi ne nude nikakvu stvarnu zaštitu.
Meta sada ima priliku da odgovori na ove preliminarne optužbe. Ipak, ukoliko se dokaže kršenje evropskih pravila, tehnološki gigant rizikuje astronomske novčane kazne.
Ovaj proces bi mogao da označi istorijsku prekretnicu i natera velike IT kompanije da iz korena promene način na koji dizajniraju aplikacije i da konačno počnu da poštuju vreme i pažnju svojih korisnika.
BONUS VIDEO





Dodaj komentar