Farmakolog Amir Bogal upozorava na sedam čestih grešaka koje mogu da oslabe imunitet, čak i kada nam deluje da vodimo zdrav život.
Redovno vežbate, pazite na ishranu, trudite se da budete aktivni, ali neke od tih navika mogu imati potpuno suprotan efekat od očekivanog. Preterivanje sa treninzima, rigorozne dijete, neredovan san, alkohol, cigarete, dugotrajan stres i zanemarivanje higijene zuba mogu negativno da utiču na odbrambeni sistem organizma.
Imunitet predstavlja prirodnu zaštitu organizma od virusa, bakterija, gljivica i drugih štetnih faktora. Kada njegova funkcija oslabi, telo postaje podložnije infekcijama, a mogu se javiti i česte prehlade, produžen umor, sporije zarastanje rana i različite druge tegobe.
Stručnjaci zato skreću pažnju da nije važno samo šta radimo za svoje zdravlje, već i koliko smo u tome umereni.
1. Previše treninga može da iscrpi organizam
Fizička aktivnost jeste jedan od važnih saveznika dobrog zdravlja, ali intenzivno vežbanje bez dovoljno odmora može da dovede do suprotnog rezultata. Kada telo nema vremena da se oporavi, dolazi do iscrpljenosti i narušavanja ravnoteže organizma.
Foto: Shutterstock
Farmakolog Amir Bogal ističe da postoje znaci koji mogu da ukažu na preterivanje.
“Ako se nakon treninga stalno osećate iscrpljeno ili vam vežbe koje ste ranije lako obavljali odjednom postanu mnogo teže, moguće je da se organizam ne oporavlja dovoljno.”
Zbog toga je važno uskladiti intenzitet vežbanja sa fizičkim mogućnostima i obezbediti dovoljno vremena za odmor.
2. Stroge dijete mogu da uskrate telu važne nutrijente
Želja za gubitkom kilograma često dovodi do drastičnog smanjenja obroka ili izbacivanja čitavih grupa namirnica. Međutim, takav pristup može da ostavi organizam bez materija koje su mu neophodne za normalno funkcionisanje.
Imunski sistem zavisi od proteina, vitamina i minerala kako bi stvarao ćelije koje učestvuju u odbrani od infekcija. Ukoliko ih ne unosimo dovoljno, njegova efikasnost može da bude smanjena.
Bogal upozorava da problem nije u svakom ograničavanju kalorija, već pre svega u neuravnoteženoj ishrani.
“Kada su obroci premali ili se iz jelovnika potpuno izbace određene grupe namirnica, organizam možda neće dobiti dovoljno hranljivih materija za pravilan imunski odgovor.”
Foto: Shutterstock
Zato je mnogo važnije hraniti se raznovrsno i kvalitetno nego po svaku cenu smanjivati količinu hrane.
3. Neredovno vreme odlaska na spavanje remeti organizam
Nije presudno samo koliko dugo spavamo već i da li imamo ustaljen ritam odmora. Naš organizam funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu, odnosno cirkadijalnom ritmu, koji utiče na brojne procese, uključujući i aktivnost imunskog sistema.
Često menjanje vremena odlaska u krevet može da poremeti ovaj prirodni mehanizam, čak i kada ukupno trajanje sna ostane isto.
– Ljudi uglavnom vode računa o tome koliko sati spavaju, ali zaboravljaju da je važno i da svakog dana odlaze na spavanje u približno isto vreme – objašnjava Bogal.
Upravo zato stručnjaci savetuju održavanje redovnog rasporeda spavanja, uključujući i vikende.
4. Alkohol može da oslabi odbranu od infekcija
Preterana konzumacija alkohola ne opterećuje samo jetru, već može da utiče i na sposobnost imunskog sistema da odgovori na prisustvo štetnih mikroorganizama.
Velike količine alkohola ometaju rad belih krvnih zrnaca, koja imaju važnu ulogu u odbrani organizma. Osim toga, alkohol može da ošteti sluzokožu creva i podstakne zapaljenske procese.
Foto: Shuterstock
Prema rečima Bogala, posledice nisu nužno kratkotrajne.
“Dejstvo alkohola na imunski sistem može da se zadrži i do tri dana nakon konzumacije.”
To znači da organizam može biti pod dodatnim opterećenjem i nakon što prođu neposredni efekti alkohola.
5. Cigarete oštećuju prirodnu zaštitu disajnih puteva
Štetnost pušenja dobro je poznata, ali se manje govori o tome kako duvanski dim utiče na prirodne mehanizme odbrane pluća.
U disajnim putevima nalaze se sitne strukture nalik dlačicama, poznate kao treplje ili cilije. Njihov zadatak je da pomeraju sluz i pomažu u uklanjanju prašine, bakterija i virusa pre nego što dospeju dublje u pluća.
Pušenje može da ošteti ove strukture i smanji njihovu efikasnost.
– Kada duvanski dim ošteti treplje, štetne čestice se duže zadržavaju u disajnim putevima, što povećava mogućnost nastanka respiratornih problema – upozorava Bogal.
Ipak, postoji i ohrabrujuća činjenica: nakon prestanka pušenja, cilije mogu postepeno da obnove svoju funkciju.
Foto: Shuterstock
6. Dugotrajan stres iscrpljuje odbrambene mehanizme
Problemi na poslu, finansijske brige, porodične obaveze i neprestana napetost mogu ostaviti posledice koje nisu samo psihičke prirode.
Kada je organizam dugo izložen stresu, povećano lučenje hormona kortizola može da poremeti regulaciju zapaljenskih procesa i utiče na način na koji imunski sistem reaguje na infekcije.
Osim toga, dugotrajna napetost može da doprinese ubrzanom radu srca i sužavanju krvnih sudova, što dovodi do ponavljanih skokova krvnog pritiska.
– Hronični stres može da poremeti način na koji imunski sistem kontroliše upalne procese, zbog čega organizam teže izlazi na kraj sa bakterijama i virusima – navodi farmakolog.
Zato je važno pronaći načine za opuštanje, a ukoliko stres počne ozbiljno da remeti svakodnevni život, ne treba odlagati razgovor sa lekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Posebnu pažnju treba obratiti i na kontrolu krvnog pritiska.
7. Loša higijena zuba može da podstakne upalne procese
Foto: Shutterstock
Pranje zuba često posmatramo isključivo kao način da sačuvamo lep osmeh i sprečimo karijes. Međutim, zdravlje usne duplje povezano je i sa opštim stanjem organizma.
Kada se zubne naslage ne uklanjaju redovno, dolazi do nakupljanja plaka, što može izazvati upalu i krvarenje desni. Na taj način bakterijama se olakšava ulazak u krvotok, a ponavljane upale mogu da doprinesu razvoju hroničnih zapaljenskih procesa.
Bogal posebno naglašava da posledice zanemarivanja oralne higijene ne moraju da ostanu ograničene samo na zube i desni.
“Ukoliko se upala desni često ponavlja, bakterije mogu da dospeju u krvotok i doprinesu nastanku dugotrajnih zapaljenskih procesa u drugim delovima organizma.”
Redovno pranje zuba, korišćenje konca za zube i odlazak na stomatološke preglede zato su važni ne samo za zdravlje usne duplje već i za očuvanje opšteg zdravlja.
Na kraju, poruka stručnjaka je jasna, za dobar imunitet nije dovoljno samo uvesti nekoliko zdravih navika. Jednako je važno izbegavati preterivanje, obezbediti organizmu dovoljno odmora i hranljivih materija i ne zanemarivati signale koje nam telo šalje, prenosi huffingtonpost.co.uk.
BONUS VIDEO

Pad estrogena u perimenopauzi i menopauzi može da poveća LDL holesterol i rizik od srčanog i moždanog udara, čak i bez simptoma.

Masna jetra može da se oporavi uz ishranu bogatu plavom ribom i namirnicama koje sadrže dosta pektina, vlakana i proteina.

Stres može izazvati mučninu, bolove u stomaku, nadimanje, dijareju i zatvor, objašnjava gastroenterolog prof. dr Kenet Koh.

Učestala ili dugotrajna utrnulost ruku i nogu može ukazivati na oštećenje nerava, a uz slabost i otežan govor i na moždani udar.




Dodaj komentar