Legendarni pevač Andrija Bajić preminuo 7. jula u 89. godini.
Supruga pokojnog pevača, Mala Cana, neutešno čeka svu potrebnu dokumentaciju kako bi se zakazala sahrana.
Komemoracija
Komemoracija Andrije Bajića održaće se 10. jula u velikoj sali MTS dvorane u 14 časova. Ovaj čin je u organizaciji SEMUS-a.
Ko je bio Andrija Bajić?
Andrija Bajić važio je za jednog od doajena narodne muzike u Jugoslaviji. Zajedno sa bratom Tomislavom činio je duet koji je bio poznat kao “Braća Bajić”. Tokom nekoliko decenija 20. veka objavili su niz albuma koji su se prodali u milionskom tiražu.
Tomislav i Andrija Bajić su rođeni i odrasli u selu Jabučje kod Lajkovca, u siromašnoj, nadničarskoj porodici. Otac im je bio Lazar Bajić, a majka im je bila Mileva Jevtić iz Stublenice kod Uba. Deda po ocu zvao se Andrija Bajić i po njemu Andrija nosi ime. Deda po majci zvao se Milorad. Pored njih dvojice Lazar i Milena su imali još petoro dece tri ćerke i dva sina. Najstarije i najmlađe dete bile su ćerke.[1] Muziku su zavoleli kao deca, svirajući frulu. Na njoj su učili da sviraju narodne pesme.
Braća Tomislav i Andrija, rodom iz valjevskog kraja – sela Jabučja pored Lajkovca, kompozitori, tekstopisci, instrumentalisti, vokalni solisti. Tvorci velikog broja kola i pesama u duhu izvornog narodnog, srpskog melosa, pisanih za sebe i druge. Za mnoga dela se ni danas ne zna da su ih oni komponovali, već se smatra da su narodna, izvorno nastala. “Nad izvorom vrba se nadnela”- pesma koja je proslavila Silvanu Armenulić, “ Kolubarski vez”- naše najpoznatije kolo, samo su neka od njih…
Foto: Printscreen
Tokom 50 godina rada, izdali su 43 singl ploče i 28 long plej albuma.
Duet Braća Bajić su prvi dobitnici Jugotonove nagrade “ Zlatna ptica”, dodeljene za 1.000.000 prodatih ploča za samo jedan singl, u vremenu, kada marketing kakvog danas poznajemo, nije postojao.
Snimili su 120 trajnih snimaka za arhivu Radio-Beograda.
Tokom pedesetogodišnje karijere, Tomislav Bajić sakupio je preko 2.000 upotrebnih narodnih reči i izraza, koje nigde nisu bile zapisane, i ustupio ih srpskoj akademiji nauka i umetnosti, gde se i danas nalaze, kao i 12.000 tekstova izvornih narodnih pesama, koji nigde nisu objavljeni, a koji se danas nalaze u privatnoj arhivi.
Inicijativa SEMUS-a
Foto: Kurir, Damir Dervišagić, Petar Aleksić
Predsednik Saveza estradno-muzičkih umetnika Srbije (SEMUS) Dragiša Golubović uputio je Gradu Beogradu zvaničnu inicijativu da istaknuti pevač i kompozitor Andrija Bajić, koji je preminuo 7. jula, bude sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
U dopisu, koji je upućen Kabinetu gradonačelnika Grada Beograda, navodi se da je reč o umetniku koji je svojim višedecenijskim radom ostavio neizbrisiv trag u srpskoj narodnoj muzici i dao nemerljiv doprinos očuvanju kulturne baštine.
Kako se ističe u obrazloženju, Andrija Bajić je decenijama obogaćivao riznicu narodne muzike, kako kroz legendarni duet braće Bajić, tako i kroz samostalnu karijeru. Posebno je naglašeno da je svoje znanje i ljubav prema tradicionalnoj pesmi prenosio na mlađe generacije, ostavljajući delo koje će trajati.
Predsednik SEMUS-a Dragiša Golubović u inicijativi je podsetio i na Bajićev društveni angažman, ističući da je, pored umetničke karijere, obavljao odgovornu dužnost predsednika Udruženja estradnih umetnika i izvođača Srbije, gde se nesebično zalagao za zaštitu prava i unapređenje položaja umetnika.
U dopisu se navodi da je Andrija Bajić bio dobitnik brojnih priznanja i nagrada za životno delo, te da svojim umetničkim i društvenim doprinosom ispunjava sve kriterijume za sahranu u Aleji zaslužnih građana.




Dodaj komentar