Lovci su zapeli na pitanjima iz ‘Kviskoteke’ i ‘Pješčanog sata’, biste li vi znali točne odgovore?

HRT je u srijedu navečer emitirao ‘Potjeru za kvizom’, specijalnu emisiju koja je gledatelje vratila u dane ‘Kviskoteke’ i drugih starih televizijskih kvizova. Kultnu ‘Kviskoteku’ od 1980. do 1984. vodio je Ivan Hetrich, a potom je voditeljsku ulogu preuzeo Oliver Mlakar, koji je kviz vodio do 1995. godine i postao njegov zaštitni znak. Lovci iz ‘Potjere’ Krešimir Sučević Međeral i Mladen Vukorepa te podpredsjednica Hrvatskog kviz saveza Petra Lypolt odgovarali su na pitanja postavljena još prije 40 godina, a neka su ih pošteno namučila.

Već prvo pitanje iz ‘Kviskoteke’ izazvalo je probleme: ‘Od 21. do 28. prosinca 1920. godine, za vrijeme generalnog štrajka, došlo je do oružane pobude rudara Kreke protiv nasilja državne vlasti. Buna je dobila naziv po rudarskom selu u blizini Tuzle. Kako se zove to selo?’

Lovci i Petra nisu znali odgovor, a tadašnji natjecatelj bez problema je rekao – Husina.

Petru i Vukorepu namučilo je i iduće pitanje: ‘Švicarski fizičar Auguste konstruirao je airostat kojim se 1932. godine podigao na visinu od 16.000 metara. Njegov sin Jacques spustio se batiskafom 1960. na dubinu od 11.521 metar. Kažite njihovo prezime’.

– Ballar – rekao je Vukorepa.

– Piccard – odgovorio je Sučević Međeral i bio točan.

Jedno od težih pitanja večeri bilo je i ono o prvom crtaču Tarzana i autoru legendarnog stripa ‘Princ Valiant’.

– Ne mogu se sjetiti – priznala je Lypolt.

– Ne znam – dodao je Vukorepa.

Točan odgovor bio je Hal Foster.

Pitanja nisu dolazila samo iz ‘Kviskoteke’. U emisiji su se pojavila i ona iz prve sezone kviza za mlade ‘Pješčani sat’ iz 1976. godine autora Laze Goluže i Mire Mahečića, koji je tad vodio Saša Zalepugin.

Jedno od pitanja glasilo je: ‘U kojem se srpskom gradu završava značajna trgovačka spona Dubrovačke republike s Balkanom?’

– Kragujevac – odgovorila je samouvjereno Lypolt, no točan odgovor bio je Niš.

Gledatelji su mogli doznati i zanimljivosti o legendarnom Kvisku, nagradi i maskoti kviza, koja se prvi put pojavila 1969. godine. Prvu verziju izradio je lutkar Velimir Chytil, dok je konačni izgled osmislio grafičar Miroslav Šutej.

Lovce je zbunilo i pitanje o starim nazivima za Jadransko more: ‘Uz antičke nazive Adriatico i Adriaticum mare, u staroj venecijanskoj književnosti javlja se i naš naziv za Jadransko more. Koji?’

– Mare nostrum – odgovorio je Sučević Međeral, no točan odgovor bio je Slovensko more.

Među težim pitanjima našlo se i ono o šibenskim otocima poznatima po vađenju koralja.

– Krapanj i Kaprije – odgovorila je Lypolt.

– Zlarin – dodao je Sučević Međeral.

Točan odgovor bio je Zlarin i Krapanj.