Radio BalkanFox

Nikola Tesla je verovao da celer čuva zdravlje i mentalnu oštrinu


Nikola Tesla je verovao da je celer odličan saveznik za varenje i vitalnost, dok naučnici i dalje ispituju uticaj njegovih jedinjenja na nervni sistem.

Jedan od najvećih naučnika Nikola Tesla, ostao je upamćen ne samo po epohalnim dostignućima, već i po specifičnom načinu života. Njegovi dani bili su usklađeni sa strogom disciplinom i radom, a ishrani je pridavao poseban značaj.

Smatrao je da ljudski organizam, nalik mašini, radi najbolje kada se o njemu vodi računa na pravi način. Među namirnicama koje je rado birao izdvajalo se jedno sasvim obično povrće – celer. Dugo ga je jeo uz luk i maslac, uveren da je takav obrok blag za varenje i dobro uklopljen u njegov ritam.

Foto: Shuterstock

 

Celer kao Teslin favorit

O tome koliko je cenio celer svedoči stariji zapis iz 1935. godine, kada je u 78. godini dao intervju američkom magazinu “Physical Culture”. Razgovarajući sa novinarom Džordžom F. Kornersom, Tesla je podelio detalje o svom jelovniku, namirnicama koje zaobilazi i onome što smatra presudnim za vitalnost.

U tekstu pod naslovom “Nikola Tesla’s Youth and Strength at 78” uporedio je ljudsko telo sa mašinom kojoj je neophodno adekvatno gorivo za nesmetan rad. Ishranu je izdvajao kao jedan od glavnih oslonaca zdravlja i radne snage, a naročito je naglašavao značaj povrća, jer je verovao da olakšava varenje i snabdeva telo važnim vitaminima i mineralima. Kao jedno od omiljenih jela naveo je kuvanu mešavinu luka i seckanog celera sa dosta maslaca, ističući da mu taj spoj prija, da se lako vari i da je godinama činio bitan deo njegove ishrane.

Foto: Profimedia

 

Pored toga, pridržavao se i drugih neobičnih navika za stolom. Smatrao je da su dva obroka dnevno sasvim dovoljna i da ručak suvišno opterećuje organizam. Posebno su mu prijali mleko i belanca, dok žumanca nije jeo. Meso je, kako je sam rekao, konzumirao izuzetno retko – tek jednom ili dvaput godišnje. Kafom i čajem nije bio oduševljen i doživljavao ih je kao štetne stimulanse, iako je priznao da je u ranijem periodu često pio kafu.

Šta nauka kaže o celera?

Celer odlikuje visok sadržaj vode, mala kalorijska vrednost i prisustvo pojedinih vitamina, minerala i biljnih jedinjenja. Po podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, vodu čini oko 95 odsto njegove mase. Na 100 grama sirovog celera dolazi otprilike 1,6 grama vlakana, 260 miligrama kalijuma, kao i vitamin K i drugi nutrijenti. Zahvaljujući obilju vode može doprineti svakodnevnoj hidraciji, dok vlakna podržavaju uredno funkcionisanje sistema za varenje.

Pažnju istraživača posebno privlače biljna jedinjenja u ovom povrću, poput flavonoida i fenolnih jedinjenja sa antioksidativnim delovanjem. Antioksidansi učestvuju u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, a određene komponente celera ispituju se i zbog mogućeg uticaja na nervni sistem.

Foto: Shuterstock

 

Zbirni naučni pregled objavljen 2023. godine razmatrao je moguću ulogu celera i njegovih bioaktivnih jedinjenja kod različitih neuroloških oboljenja. Posebno se izdvaja jedinjenje poznato kao 3-n-butilftalid, koje je u eksperimentalnim ispitivanjima pokazalo moguće zaštitne efekte na nervne ćelije, između ostalog kod Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, kao i kod posledica moždanog udara.

Ipak, većina postojećih saznanja potiče iz laboratorijskih studija i ogleda na životinjama. Zbog toga se na osnovu dosadašnjih nalaza ne može tvrditi da redovno jedenje celera jača pamćenje, podiže inteligenciju ili sprečava neurodegenerativne bolesti kod ljudi.

BONUS VIDEO



3 namirnice koje obaraju pritisak: Čuvaju srce i blagotvorno utiču na zdravlje

Zdravlje

Stručnjaci kažu da riba, banane i celer regulišu visok krvni pritisak i trebate da ih jedete što češće.

sledeća vest





Informer

radiobalkanfox

Dodaj komentar

RadioBalkanfox na Facebook

Loading...