Đurđevdan je jedna od najvećih srpskih slava, a zbog velikog značaja koji ovaj dan ima u hrišćanskom svetu, mnogi poštuju različite običaje.
Običaji se razlikuju od mesta do mesta u Srbiji, a mi vam donosimo one koji se najčešće poštuju.
U narodu je poznat običaj da se na Đurđevdan moli za plodnost, zdravlje i zaštitu, kako za sebe i svoje najmilije, tako i za useva i stoku, ali i da se kupa đurđevdanskom vodom.
Uoči Đurđevdana, a u nekim krajevima i na dan Đurđevdana ljudi prave venac koji se stavlja na ulazna vrata ili na kapiju, kako bi bilo zdravlja, blagostanja i sreće.
Za pletenje venca najčešće se koristi mlečika poljska biljka koja je pogodna za oblikovanje.
Podelite bokore u nekoliko delova pa deo po deo vezujte koncem jedan za drugi. Kada završite pravljenje kruga, ukrasite ga poljskim cvećem ili lekovitim biljem: drenom ( za dobro zdravlje ukućana), grabom (da neudate devojke i neoženjeni momci nađu partnere), ljubičicama ili sezonskim cvećem po želji. Cveće možete plesti zajedno s mlečikom ili dodati kasnije i učvrstiti koncem.
U nekim krajevima običaj je da se na venac zabode jedna grana mladog lešnika, a osim mlečike, za pravljenje venca može da se koristi i mirisni đurđevak.
Veruje se da venac napravljen za Đurđevdan štiti dom od zla, a donosi blagostanje.
Dodaj komentar