Objavljena iranska “crna lista”: Trump, Netanyahu, Meloni i drugi svjetski lideri među optuženima

Oglasi – Advertisemenet

Iranski dnevni list Hamshari objavio je naslovnicu koja je izazvala brojne reakcije u međunarodnoj javnosti nakon što je na njoj predstavljen spisak svjetskih lidera i visokih zvaničnika koje smatra odgovornim za smrt bivšeg vrhovnog vođe Irana Alija Hameneija (Ali Khamenei). Prema navodima ovog lista, Hamenei je ubijen u američko-izraelskom napadu na početku rata protiv Irana u februaru ove godine.

Oglasi – Advertisement

Naslovnica je osmišljena kao simbolična optužnica, a osobe koje se nalaze na spisku prikazane su u narandžastim zatvorskim odijelima, uz grafičke elemente koji sugeriraju da bi trebale odgovarati pred pravosuđem. Fotografije pojedinih lidera dodatno su označene metama, što je izazvalo posebnu pažnju javnosti i otvorilo brojna pitanja o političkoj poruci koju list želi poslati.

Na objavljenoj listi nalaze se izraelski premijer Benjamin Netanyahu, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump, izraelski ministar odbrane Israel Katz, komandant američke Centralne komande (CENTCOM) admiral Brad Cooper, američki ministar odbrane Pete Hegseth, američki državni sekretar Marco Rubio, američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee, načelnik Generalštaba izraelske vojske Eyal Zamir, italijanska premijerka Giorgia Meloni, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar, njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron te britanski premijer Keir Starmer.

Posebnu pažnju izazvalo je uvrštavanje italijanske premijerke Giorgie Meloni među osobe koje Hamshari smatra odgovornima. Upravo je njeno ime, prema pisanju italijanskih medija, pokrenulo dodatne provjere sigurnosnih i obavještajnih službi u Italiji.

List La Repubblica navodi da su italijanske vlasti pokrenule istragu kako bi utvrdile zbog čega se Meloni našla na ovoj listi, ali i da li objavljena naslovnica predstavlja isključivo uređivački stav lista Hamshari ili odražava širu poziciju iranskih vlasti. Odgovor na to pitanje mogao bi imati određene diplomatske posljedice, posebno u odnosima između Teherana i evropskih država.

Prema istim navodima, među opcijama koje razmatraju italijanske institucije nalazi se i mogućnost pozivanja iranskog ambasadora u Rimu na razgovor kako bi objasnio okolnosti pod kojima je naslovnica objavljena i kakvu poruku ona nosi.

Objava dolazi u periodu pojačanih tenzija između Irana, Izraela i njihovih saveznika, kada su političke optužbe i medijske kampanje postale sastavni dio šireg geopolitičkog sukoba. Iako za sada nema potvrde da spisak predstavlja zvaničan stav iranskih vlasti, njegova objava već je izazvala reakcije izvan granica Irana.

Ovaj slučaj pokazuje koliko medijski sadržaji u vrijeme međunarodnih kriza mogu imati političku težinu i izazvati diplomatske reakcije. Ostaje da se vidi hoće li cijeli slučaj ostati na nivou medijske kontroverze ili će prerasti u novu tačku napetosti između Irana i pojedinih zapadnih država.