radiobalkanfox
Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak upozorio je da veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji i bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska više ne predstavlja izolovane incidente niti marginalni oblik nacionalizma, već ozbiljan sigurnosni izazov za Bosnu i Hercegovinu i cijeli region. Prema njegovim riječima, “povampirena četnička ideologija” ponovo je dobila politički i institucionalni legitimitet, što zahtijeva odlučniji odgovor domaćih i međunarodnih institucija.
U saopćenju ističe da se veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca više ne može posmatrati kao pojava na društvenim marginama, već kao proces koji dobija podršku kroz političke, društvene i institucionalne strukture.
“U Srbiji i bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića dostiglo je takav stepen političke, društvene i institucionalne legitimacije da se više ne može opisivati kao marginalni nacionalizam. Kada pravosnažno osuđenom ratnom zločincu počast odaju najviši politički funkcioneri, kada u tome učestvuju ljudi iz državnih institucija, crkvenog vrha, sportskih organizacija i drugih važnih društvenih struktura, onda više ne govorimo o incidentu na marginama društva. Govorimo o procesu institucionalne normalizacije ideologije koja je već jednom proizvela genocid i ratne zločine.”
Dodaje da takve pojave više ne predstavljaju samo politički problem, nego direktnu prijetnju dugoročnom miru i sigurnosti Zapadnog Balkana.
“Takve pojave više ne smijemo tretirati samo kao sigurnosni izazov. One predstavljaju direktnu prijetnju dugoročnom miru, političkoj stabilnosti i sigurnosti kako Bosne i Hercegovine tako i cijelog Zapadnog Balkana.”
Isak smatra da poruke Evropske unije više nisu dovoljne te da je vrijeme za konkretne mjere protiv onih koji veličaju ratne zločince i negiraju genocid.
“Zato politička saopštenja Evropske unije više nisu dovoljna. Evropska unija danas je jasno poručila da veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i historijski revizionizam nemaju mjesta ni u Evropskoj uniji ni u državama kandidatima. Ta poruka mora dobiti i konkretne posljedice.”
Pozvao je Vijeće Evropske unije da proširi postojeći režim restriktivnih mjera i kao poseban osnov za sankcionisanje uvede javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, kao i negiranje međunarodno utvrđenih zločina.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, posebno se osvrnuo na postupke članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.
“Željka Cvijanović nije privatna osoba. Ona je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njeno današnje javno odavanje počasti Ratku Mladiću zato ne može biti tretirano kao privatni odnos prema prošlosti. Kada osoba koja obavlja jednu od najviših državnih funkcija odaje počast čovjeku pravosnažno osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, nadležne pravosudne institucije Bosne i Hercegovine imaju obavezu da reaguju.”
Istakao je da Bosna i Hercegovina već posjeduje zakonski okvir kojim se sankcioniše negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, ali smatra da je problem u njegovoj nedosljednoj primjeni, posebno kada su u pitanju politički moćni pojedinci.
Naglasio je da se poruka Evropske unije ne odnosi isključivo na Srbiju, već i na Bosnu i Hercegovinu kao zemlju kandidata za članstvo, u kojoj se, kako navodi, godinama bilježe slučajevi javnog veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Prema njegovim riječima, razlika je u tome što se Srbija mora suočiti s ideološkim kontinuitetom nacionalizma i četničke ideologije, dok Bosna i Hercegovina mora pokazati da je sposobna dosljedno provoditi vlastite zakone.
Isak je kritikovao i rad pravosudnih institucija BiH, poručivši da nezavisnost pravosuđa ne može biti izgovor za izostanak odgovornosti.
“I nemojmo sada ponovo slušati ritualne pozive VSTV BiH na ‘odbranu nezavisnosti pravosuđa’. Vi ste svoju ‘nezavisnost’ pokazali kada ste odlučili da Milorad Dodik nije počinio krivično djelo napad na ustavni poredak. Nezavisnost pravosuđa nije pravo pravosudnih institucija da budu izuzete od kritike i odgovornosti. Nezavisno pravosuđe koje selektivno primjenjuje zakon, koje godinama ne reaguje na javne i dokumentovane slučajeve veličanja ratnih zločinaca i koje pokazuje različite stepene efikasnosti zavisno od toga ko se nalazi pred njima – nije pravosuđe nego privid sistema pravne države.”
Na kraju je poručio da Bosna i Hercegovina treba snažnije razvijati saradnju sa državama regiona koje, kako navodi, dijele interes očuvanja mira i stabilnosti.
“Za mene nulti vanjskopolitički i sigurnosni prioritet u narednom mandatu mora biti snažnije povezivanje Bosne i Hercegovine s Republikom Kosovo, Republikom Albanijom, Crnom Gorom, Hrvatskom i svim drugim državama regiona koje imaju interes da Balkan više nikada ne postane prostor na kojem se teritorijalne pretenzije, etnički nacionalizam i rehabilitacija ratnih politika pretvaraju u nasilje.”
Govoreći o regionalnoj saradnji, Isak je naglasio da je potrebno formirati zajednički politički i sigurnosni odgovor na, kako navodi, četničku ideologiju koja predstavlja prijetnju cijelom regionu.
“I da, govorim o stvaranju fronta protiv pomahnitale četničke ideologije u Republici Srbiji. Govorim o stvaranju regionalnog političkog i sigurnosnog fronta protiv četničkih ideologija koje su već jednom razorile Bosnu i Hercegovinu i zavile u crnu kompletan Balkan.”
Na kraju je upozorio da se iskustva iz prošlosti ne smiju zanemariti.
“Povampirena četnička ideologija više nije unutrašnja politička devijacija Srbije niti problem ograničen na Bosnu i Hercegovinu. Njene političke manifestacije predstavljaju direktnu prijetnju ustavno-pravnom poretku, sigurnosti, demokratiji i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Hrvatske i Albanije. Zato odgovor na nju također mora biti regionalan. Historija nas je preskupo koštala da bismo sebi ponovo dozvolili luksuz da iste procese gledamo, prepoznajemo i nazivamo ‘retorikom’ sve dok ne bude kasno.”
Dodaj komentar