Ova imena ne možete dati djeci u BiH, Srbiji i Hrvatskoj

Oglasi – Advertisemenet

Izbor imena za dijete jedna je od prvih i najvažnijih odluka koju roditelji donose nakon rođenja. Mnogi žele da njihovo dijete nosi posebno, moderno ili potpuno jedinstveno ime koje će ga izdvajati od drugih. Međutim, iako se često smatra da roditelji imaju apsolutnu slobodu pri izboru imena, u mnogim državama postoje jasna zakonska ograničenja.

Oglasi – Advertisement

Takva pravila postoje i u regionu, uključujući Srbiju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, gdje nadležne institucije imaju pravo reagovati ukoliko procijene da bi određeno ime moglo biti uvredljivo, pogrdno ili štetno za dijete.

Šta kaže zakon u Srbiji?

Porodični zakon Srbije jasno propisuje da roditelji imaju pravo slobodno izabrati ime za dijete, ali samo do određene granice. Ime ne smije biti pogrdno, uvredljivo, protivno moralu niti u suprotnosti sa običajima i društvenim shvatanjima sredine.

U praksi to znači da matičar može odbiti upis imena ukoliko procijeni da bi dijete zbog njega moglo biti izloženo ismijavanju ili društvenim problemima.

Ako roditelji insistiraju na spornom imenu, slučaj se prosljeđuje organu starateljstva koji donosi konačnu odluku.

Kakva pravila postoje u Hrvatskoj?

Slična pravila postoje i u Hrvatskoj. Prema tamošnjim propisima, matičar ima pravo odbiti ime koje bi moglo štetiti pravima i interesima djeteta.

Iako Hrvatska nema zvaničnu listu zabranjenih imena, u praksi su zabilježeni slučajevi u kojima su nadležne službe reagovale zbog imena koja su procijenjena kao neprimjerena ili potencijalno ponižavajuća.

Stručnjaci u Hrvatskoj godinama upozoravaju da roditelji sve češće biraju neobična i strana imena kako bi dijete bilo „posebno“, ali naglašavaju da ime mora biti prilagođeno društvenom okruženju u kojem će dijete odrastati.

Posljednjih godina u Hrvatskoj su popularna kratka moderna imena, ali i povratak tradicionalnih imena karakterističnih za region.

Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina nema strogo definisanu listu zabranjenih imena, ali matičari i ovdje imaju određena ovlaštenja kada procijene da bi ime moglo biti neprimjereno ili štetno za dijete.

Praksa se uglavnom zasniva na procjeni da li ime vrijeđa moral, običaje ili bi moglo izazvati negativne reakcije okoline.

U BiH su posljednjih godina prisutni različiti trendovi — od tradicionalnih bosanskih, hrvatskih i srpskih imena do modernih međunarodnih imena inspirisanih filmovima, serijama, sportistima i poznatim ličnostima.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da roditelji često ne razmišljaju o tome kako će dijete nositi određeno ime kroz školovanje, posao i svakodnevni život.

Lucifer, Juda i druga imena koja su odbijena širom svijeta

Brojne države imaju mnogo strožija pravila od zemalja regiona.

Tako je u Njemačkoj odbijen zahtjev roditelja koji su dijete željeli nazvati Lucifer, dok je u Švajcarskoj zabranjeno ime Juda zbog istorijskih i vjerskih konotacija.

U Švedskoj su zabranjena imena Metalika i Elvis, dok je Francuska odbila pokušaje davanja imena poput Nutela ili Princ Vilijam.

U Meksiku je među zabranjenim imenima završio čak i Fejsbuk.

Institucije u takvim slučajevima uglavnom procjenjuju da bi dijete moglo biti izloženo ismijavanju, diskriminaciji ili ozbiljnim društvenim problemima.

Neobična imena sve češći trend

Ni Balkan nije ostao imun na trend neobičnih imena. Tokom godina pažnju javnosti privlačila su imena poput Duga, Princeza, Svila, Tarzan, Omiljen ili Mrgud.

Iako mnoga od tih imena nisu formalno zabranjena, često izazivaju rasprave o tome gdje prestaje kreativnost roditelja, a gdje počinje potencijalni problem za dijete.

Psiholozi upozoravaju da ime može imati značajan uticaj na razvoj samopouzdanja, odnose sa vršnjacima i osjećaj pripadnosti društvu.

Sociolozi smatraju da je rast popularnosti neobičnih imena povezan i sa društvenim mrežama, gdje roditelji sve češće žele da njihovo dijete bude „drugačije“ i prepoznatljivo.

Gdje je granica između originalnosti i pretjerivanja?

Ime nije samo formalnost u dokumentima — ono prati osobu kroz cijeli život. Upravo zbog toga mnoge države smatraju da je zaštita interesa djeteta važnija od potpune slobode roditelja pri izboru imena.

Stručnjaci uglavnom ističu da originalnost nije problem sama po sebi, ali upozoravaju da dijete ne bi smjelo snositi posljedice nepromišljene želje roditelja da budu drugačiji po svaku cijenu.

Iako roditelji imaju pravo da biraju ime za svoje dijete, zakon u mnogim državama jasno pokazuje da postoje određene granice. Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina možda nemaju stroge zvanične liste zabranjenih imena poput nekih evropskih zemalja, ali institucije ipak mogu reagovati kada procijene da bi ime moglo štetiti djetetu.

U vremenu kada su neobična i moderna imena sve popularnija, stručnjaci podsjećaju da ime nije prolazni trend, već važan dio identiteta koji osobu prati cijelog života.