Ovaj popularan dodatak jelu može povećati rizik od raka ako ga jedete svakodnevno

Oglasi – Advertisemenet

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, između 30 i 40 posto svih slučajeva raka moglo bi se spriječiti zdravom ishranom i zdravim načinom života. Ova brojka često se navodi u medicinskoj literaturi kao podsjetnik da, iako se rak ne može u potpunosti spriječiti, postoje faktori na koje ljudi imaju stvaran utjecaj.

Oglasi – Advertisement

“Ishrana je jedan od faktora na koje možemo da utičemo”, kaže dr. Mark Ašamala, načelnik radiološke onkologije u Episcopal Health Services, za magazin Parade. On odmah dodaje važnu ogradu – to ne znači da treba opsesivno analizirati svaki zalogaj. Mnogo je važnije ono što se jede tokom većine dana, nego pokoji izuzetak prilikom slavlja ili druženja.

Dr. Avišek Kumar, onkolog koji se u istom tekstu za Parade slaže s kolegom, naglašava da rizik od raka nikada ne zavisi od jedne namirnice ili jednog obroka. “Prevencija raka gotovo nikada nije stvar jednog savršenog obroka. Važne su navike koje se ponavljaju godinama”, objašnjava on.

Šta zapravo određuje rizik od raka

Prema riječima dr. Ašamale, rizik od raka razvija se postepeno i zavisi od kombinacije brojnih faktora – genetike, godina, pušenja, konzumacije alkohola, tjelesne težine, nivoa fizičke aktivnosti, izloženosti štetnim uticajima iz okoline, kao i ukupnog obrasca ishrane. Nijedan pojedinačni sastojak ili navika, naglašavaju oba stručnjaka, sam po sebi ne izaziva niti sprečava bolest – radi se o kumulativnom efektu dugogodišnjih navika.

Osnovne smjernice zdrave ishrane vjerovatno su već poznate većini ljudi: birati što više cjelovitih i minimalno prerađenih namirnica, a ograničiti ultra-prerađenu hranu bogatu šećerom i natrijumom. Ono što je manje očigledno jeste da i naizgled bezazleni dodaci jelima – poput preliva, umaka ili začina koje koristimo svakodnevno – mogu, uz dugotrajnu i redovnu upotrebu, doprinijeti povećanju rizika.

Dodatak koji onkolog izbjegava u svakodnevnoj ishrani

Dr. Kumar u razgovoru za Parade ističe da male, naizgled nevažne odluke tokom vremena imaju kumulativni efekat. Jedan od proizvoda koji redovno izbjegava jesu dodaci na bazi prerađene slanine – poput komadića slanine (bacon bits), slaninskog džema ili namaza od slanine.

“Problem nije u tome da je jedna porcija opasna. Problem je dugotrajno i često konzumiranje prerađenog mesa”, objašnjava on. Podsjeća da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), tijelo koje djeluje u okviru Svjetske zdravstvene organizacije, prerađeno meso klasifikovala kao kancerogeno za ljude, pri čemu je najjača veza utvrđena upravo s rakom debelog crijeva.

Razlog leži u načinu na koji se prerađeno meso konzervira – dimljenjem, salamurenjem, soljenjem ili dodavanjem konzervansa. Ovi procesi ostavljaju u proizvodu nitrite i nitrate, koji se u organizmu mogu pretvoriti u jedinjenja koja oštećuju ćelije.

Pored dodataka na bazi slanine, dr. Kumar preporučuje i ograničavanje roštiljskog sosa s visokim sadržajem šećera. “Mnogi roštiljski sosovi su praktično zaslađeni sirup s aromom dima. Često među prvim sastojcima sadrže dodat šećer, kukuruzni sirup ili kukuruzni sirup s visokim sadržajem fruktoze”, kaže on. Prekomjeran i dugotrajan unos dodatog šećera može doprinijeti gojenju, insulinskoj rezistenciji i hroničnim upalama u organizmu – stanjima koja se, prema dostupnim istraživanjima, dovode u vezu s povećanim rizikom od nekoliko vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva, endometrijuma, pankreasa, jetre i bubrega.

Zašto je tjelesna težina također važna

Dr. Ašamala podsjeća da je prekomjerna tjelesna težina povezana s većim rizikom od brojnih vrsta raka, uključujući rak dojke nakon menopauze, rak debelog crijeva, endometrijuma, bubrega, jetre i pankreasa. Zbog toga, kaže, održavanje zdrave tjelesne težine treba posmatrati kao dio iste, šire slike prevencije – zajedno s ishranom, fizičkom aktivnošću i ograničavanjem alkohola.

Oba stručnjaka se slažu da ekstremne dijete, detoks programi, razna “čišćenja organizma” ili suplementi koji obećavaju zaštitu od raka nisu potrebni niti naučno opravdani. “Moj opšti savjet je da se ne fokusirate na strah ili savršenstvo, već na dugoročne obrasce ishrane”, poručuje dr. Ašamala.

Zdravije alternative uobičajenim dodacima

Umjesto dodataka sa slaninom ili roštiljskog sosa punog šećera, dr. Ašamala predlaže dimljenu mljevenu papriku, pečene gljive, karamelizirani luk, masline, začinsko bilje, bijeli luk ili domaće umake na bazi jogurta ili sirćeta. Dr. Kumar kao alternative navodi senf, svježu salsu, čimičuri, humus, cacik ili jednostavan preliv od maslinovog ulja i sirćeta.

Iako pojedinačna zamjena jednog dodatka djeluje kao mala promjena, oba onkologa naglašavaju da se koristi takvih odluka vremenom sabiraju – ako se dosljedno primjenjuju kao dio svakodnevne rutine, a ne kao jednokratni izuzetak.

Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Da li jedan obrok ili jedan začin može izazvati rak? Ne. Prema oba onkologa, rizik od raka razvija se tokom dužeg perioda i zavisi od kombinacije mnogo faktora – genetike, načina života i dosljednih navika u ishrani – a ne od pojedinačnog obroka ili sastojka.

2. Zašto se prerađeno meso posebno spominje kao rizik? Zato što ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka klasifikovala kao kancerogeno za ljude, s najjačom utvrđenom vezom s rakom debelog crijeva, prvenstveno zbog nitrita i nitrata koji nastaju tokom konzervisanja.

3. Da li su detoks programi i suplementi korisni za prevenciju raka? Prema dostupnim naučnim podacima, ne postoje dokazi da ekstremne dijete, detoks programi ili suplementi koji obećavaju zaštitu od raka imaju stvaran preventivni efekat. Stručnjaci savjetuju fokus na dosljedne, dugoročne navike u ishrani.