Ako ste se, kao mnogi ljudi, uželeli mrsne hrane i pohrlili joj u susret sa velikim tanjirima, nećete se lepo provesti. Pređite polako i pametno na namirnice životinjskog porekla.
Odlučite se za manje količine hrane, kombinujte je sa dosta svežeg voća i povrća u vidu salate, turšije i kiselog kupusa, koji pomažu varenju.
Ukoliko post traje duže, potrebna su barem četiri dana za prelazak na redovnu ishranu.
Foto: Foto: Shutterstock
Prelazak sa posne na mrsnu ishranu posle Božića, čak i ako ste postili tek par nedelja, može da bude veoma stresan za organizam. Rezultat su umor, osećaj težine, mučnina, bol u stomaku, pa čak i problem sa srcem, navodi se u studiji.
Bez obzira na to koliko ste dugo postili, biće vam potrebno neko vreme da se vratite “u normalu”.
Kada postimo
Foto: Shutterstock
Tokom posta u telu dolazi do određenih bioloških promena – obustavlja se lučenje enzima potrebnih za varenje proteina životinjskog porekla. Da bi organizam postepeno povećao njihovu proizvodnju, potrebno je oko nedelju dana umerene proteinske ishrane, kako u količini, tako i u raznovrsnosti.
S naglim prestankom posta hrana životinjskog porekla veoma se teško vari, često ostaje u želucu i crevima duže nego inače, što izaziva nadimanje, bolove u stomaku, kao i dijareju.
Ukoliko post traje duži period, potrebna su barem četiri dana za prelazak na redovnu ishranu. Ovaj period bi trebalo da traje jedan do tri dana posle kraćeg posta i jedan dan ako je reč o jednodnevnom postu.
Oporavak
Foto: Shuterstock
Tokom adaptacije treba koristiti hranu koja je bogata hranljivim materijama i lako svarljiva, a postepeno uvoditi složenija jela. Vrsta, odnosno težina posta određuje i vrstu namirnica kojom se prelazi na normalnu ishranu.
Odlučite se za manje količine hrane, kombinujte je sa dosta svežeg voća i povrća u vidu salate, turšije i kiselog kupusa, koji pomažu varenju. Božićni ručak počnite sa (kiselom) čorbom, a od pečenja uzmite samo malo parče. Kako se praznik slavi par dana, imate vremena da rasporedite uživanje u hrani.
Bez obzira na to koliko ste se uželeli pojedinih đakonija, neka jedan, najviše dva mrsna obroka u toku dana budu skromne količine, a ostali obroci neka budu biljnog porekla.
Na meniju
Foto: Shutterstock
Prve nedelje nakon posta za doručak pripremite ovsenu kašu sa jogurtom ili mešavinom mleka i vode, dodajte voće ili malo orašastih plodova. Za ručak skuvajte potaž od povrća, dodajte malo mesa i povrće kao prilog. Uveče spremite salatu sa barenim jajima ili nemasnom šunkom.
Posebno budite obazrivi sa jajima. Četiri jajeta nedeljno su dovoljna, i to ne više od dva jajeta dnevno. Ako imate više jela za ručak, odaberite jedno i izbegavajte kombinovanje. Između obroka možete praviti smutije od voća sa malo mleka ili jogurta.
Ako ipak preterate
Foto: Shuterstock
Ako ste se ipak prejeli, popijte rasol, čaj od kamilice, nane ili, još bolje, đumbira. Ukoliko ni to ne pomaže, krenite u žustru šetnju u trajanju od pola sata.
Šta jesti/grupe jela
Oporavak je najbolje započeti hranom iz prve tri tačke liste, pa postepeno dodavati ostale. Treba imati u vidu da je svaka sledeća namirnica složenija od prethodne.
-
Sokovi od voća i povrća
-
Sveže sirovo voće
-
Bujon od povrća ili od kostiju
-
Jogurt, kiselo mleko, kefir
-
Zelena salata i spanać
-
Kuvano povrće ili čorba od povrća
-
Sveže sirovo povrće
-
Dobro kuvane žitarice i mahunarke
-
Orašasto voće i jaja
-
Ostali mlečni proizvodi
-
Meso i ostali proizvodi
BONUS VIDEO:
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook,
Instagram,
Youtube,
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:






Dodaj komentar