Ruski predsednik Vladimir Putin dao je intervju srpskom reditelju Emiru Kusturici za dokumentarni film “Naše krštenje. Poglavar”, posvećen patrijarhu moskovskom i cele Rusije Kirilu, koji je 20. novembra proslavio 80. rođendan. Razgovor je snimljen uoči Putinovog odlaska na inostrano putovanje, a javnosti je predstavljen u okviru dokumentarnog ostvarenja koje je Kusturica snimio za ruski Prvi kanal, a preneo Sputnjik.
U razgovoru sa Kusturicom ruski predsednik dotakao se niza tema, od vojne moći i aktuelnog sukoba u Ukrajini, preko odnosa Rusije sa Zapadom, do pravoslavlja, vere i očuvanja tradicionalnih vrednosti. Govorio je i o posebnosti ruske civilizacije, svom odnosu sa patrijarhom Kirilom, ali i o tome šta, prema njegovom mišljenju, određuje snagu jednog naroda i države.
Foto: printscreen/youtube/kremlin
Jedna od prvih tema o kojoj je Putin govorio bila je promena karaktera savremenog ratovanja, ističući da u današnjim okolnostima presudnu ulogu ne mora da ima tehnološka nadmoć, već sposobnost brzog razmišljanja i prilagođavanja.
Brzina misli važnija od brzine raketa
Za pobedu nije bitna brzina raketa, već brzina misli i jak duh, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
“Po mom mišljenju, danas nije čak ni brzina raketa ključna, već brzina misli. Vojni stručnjaci mi kažu: dok su do juče bile važne tehničke komponente modernog naoružanja, danas je to matematičko znanje“, rekao je šef države u intervjuu sa rediteljem Emirom Kusturicom za projekat „Naše krštenje. Poglavar“, posvećen 80 rođendanu ruskog patrijarha Kirila.
Putin je dodao da je brzina promena u vojno-tehničkoj sferi neverovatna.
“I oni koji bolje misle, koji brže reaguju na aktuelne događaje i izazove, pobeđuju. I duhovni temelj, čvrstina – to se podrazumeva; niko to nije poništio”, naglasio je ruski lider.
Foto: printscreen/youtube/kremlin
O sukobu u Ukrajini
Govoreći o sukobu u Ukrajini, Putin je ocenio da je reč o nastavku vekovne politike “zavadi pa vladaj”, čiji je cilj, prema njegovim rečima, slabljenje Rusije i njeno potčinjavanje tuđim geopolitičkim interesima.
On je naveo da zapadne zemlje ne deluju u interesu Ukrajine, već nastoje da oslabe i podele narode koji su istorijski povezani. Putin je poručio da Rusi i Ukrajinci treba da teže ujedinjenju u najširem smislu, naglašavajući da to ne mora da podrazumeva život u okviru jedne države.
Ruski predsednik ocenio je da je Ukrajina posle raspada Sovjetskog Saveza izgubila značajan deo industrijskog potencijala i stanovništva. Za to je okrivio ukrajinske nacionaliste, ističući da je razlika između patriotizma i nacionalizma u tome što “patrioti vole svoju zemlju, a nacionalisti mrze druge narode”.
Foto: printscreen/youtube/kremlin
Obraćajući se Ukrajincima, Putin je poručio da, uprkos sadašnjim tragedijama, treba razmišljati o budućnosti dece i udruživanju napora radi zajedničkih ciljeva. Posebnu poruku uputio je pripadnicima ukrajinske vojske.
“Ne želim da kažem ‘predajte se’, jer to zvuči pomalo ponižavajuće. Ipak se oni bore i bore se prilično dosledno. Želeo bih da kažem: pređite na našu stranu, jer je to naša zajednička strana. Na zajedničku stranu, na pravu stranu istorije pređite”, rekao je Putin.
Rusija može da postane svojevrsna “barka spasa”
Predsednik Rusije izjavio je da Rusija može da postane svojevrsna “barka spasa” za ljude koji žele da očuvaju tradicionalne verske i porodične vrednosti.
Klikom na link pročitajte šta je Kusturica rekao o svom poreklu.
Foto: printscreen/youtube/kremlin
Govoreći o posebnosti Rusije, Putin je podsetio na misao da je Moskva “treći Rim, a četvrtog neće biti”, ističući da je Rusija postala čuvar hrišćanske vere i tradicije nakon pada Rima i Vizantije. Prema njegovim rečima, u Rusiju se već doseljavaju ljudi iz zapadnih zemalja koji žele da sačuvaju porodicu i obezbede deci odrastanje u skladu sa tradicionalnim verskim vrednostima.
Ruski predsednik naglasio je da se ta uloga Rusije ne odnosi isključivo na pravoslavne hrišćane, već i na pripadnike drugih religija. Podsetio je da u Rusiji postoje četiri tradicionalne religije – pravoslavlje, islam, judaizam i budizam – čije su fundamentalne vrednosti, kako je ocenio, zajedničke.
„Vekovima se ruska teološka i filozofska misao držala jedne ideje: Moskva je Treći Rim, četvrtog neće biti. Hrišćanstvo je nastalo u starom Rimu, zatim je Rim pao, a hrišćanstvo se preselilo u istočni deo Rimskog carstva, u Vizantiju, gde je na vlast došao prvi hrišćanski car Konstantin. Tada je pala i Vizantija. Ali do tada je hrišćanstvo već bilo preneto na rusko tlo, u Moskvu. I Moskva je postala nastavljač ove vere, ovih tradicija. U tom smislu, postala je Treći Rim, odnosno duhovni čuvar ovih svetih mesta, ovog nasleđa“, rekao je Putin.
Foto: printscreen/youtube/kremlin
Predsednik Rusije je napomenuo da trenutno postoje slučajevi preseljenja ljudi u Rusiju iz drugih zemalja, uključujući i evropske.
Putin je pojasnio da su, kada je razgovarao sa tim ljudima, rekli da je glavni razlog za preseljenje u Rusiju bila želja da očuvaju svoje vrednosti, porodicu i budućnost, i da obezbede budućnost svoje dece, koja, kako veruju, treba da imaju pravo da odrastaju i budu vaspitana u okviru tradicionalnih verskih vrednosti.
Manjinske grupe na Zapadu postale agresivnije
Borba za ljudska prava je oduvek postojala kroz ljudsku istoriju, ali danas su određene manjinske grupe na Zapadu postale agresivnije, primetio je on.
Takođe je napomenuo da danas u mnogim društvima, posebno na Zapadu, postoji borba za ljudska prava vezana za razne manjine.
„Ima li ovde nešto novo? Nema ništa novo, sve se ponavlja, uvek je bilo tako kroz ljudsku istoriju. Samo su određene grupe postale agresivnije, asertivnije u pogledu svojih prava i tako dalje“, rekao je ruski lider u intervjuu sa filmskim stvaraocem Emirom Kusturicom za projekat „Naše krštenje. Poglavar“.
Foto: printscreen/youtube/kremlin
Putin otkrio po čemu je jedinstvena ruska civilizacija
Prema njegovim rečima, jedinstvenost ruske civilizacije leži u činjenici da je omogućila razvoj ruskog naroda i stvorila uslove za razvoj drugih naroda i etničkih grupa koje su bile deo Ruskog carstva.
„Znate, stalno razmišljam o ovome i evo zaključka do kog dolazim: ruska civilizacija nikada nikoga nije uzela pod svoje okrilje. Ona je omogućila razvoj ruskog naroda, ruske etničke grupe i stvorila uslove za razvoj drugih naroda i etničkih grupa koje su bile deo Ruskog carstva, deo porodice ruske države“, ocenio je on.
Prema rečima predsednika, ruska civilizacija je omogućila svima da se razvijaju, osiguravajući suvereni duhovni razvoj, religiju, tradicije i jezike.
Putin je opisao svoj odnos sa patrijarhom Kirilom kao prijateljski.
„Naši odnosi su veoma topli, prijateljski. Odnosi između države i crkve razvili su se, po mom mišljenju, u veoma jake“, istakao je predsednik Rusije.
Putin je napomenuo da se odnos između države i crkve razvio na jedinstven način. Naglasio je da čak i za vreme Ruskog carstva car nije bio direktno poglavar crkve, već se smatrao njenim čuvarom i zaštitnikom.
O Evropljanima i odstupanju od kanona
Odstupanje Evropljana od crkvenih kanona ne jača njihov položaj, primetio je Putin.
„Poštujemo našu braću i sestre u Evropi i, uzgred, pokušavamo da ih podržimo kada vidimo neprimerene napade na određene hrišćanske denominacije. Ali mislim da određeno odstupanje od određenih crkvenih kanona ne jača njihov položaj, položaj tih crkava u društvu, već naprotiv“, rekao je ruski lider.
Putin je sugerisao da se odstupanja od utvrđenih kanona i principa prave kako bi se nešto ažuriralo, učinilo modernijim i razumljivijim i uklopilo u današnji život.
“Ali u stvarnosti, po mom mišljenju, upravo to dovodi do toga da i popularnost hrišćanskih ideja i uticaj crkava na svest i samo društvo opadaju, a ne rastu”, naglasio je.
Delovi Kusturičinog filma prikazani su na ruskoj televiziji. Ceo film „Naše krštenje. Poglavar“ biće emitovan danas.




Dodaj komentar