
Biljana Plavšić, nekadašnja predsednica Republike Srpske, univerzitetska profesorka i haška osuđenica, preminula je jutros u Beogradu u 96. godini života, potvrđeno je medijima. Njena smrt zatvara jedno od najturbulentnijih poglavlja moderne političke istorije Balkana.
Od univerzitetske profesorke i biologa do vrha politike
Rođena 7. jula 1930. godine u Tuzli, Biljana Plavšić je po obrazovanju bila doktor bioloških nauka i ugledni botaničar, a pre ulaska u politiku obavljala je funkciju dekana Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu. Tokom devedesetih godina postala je ključna politička figura, članica Predsedništva SR BiH, potpredsednica i na izborima 1996. godine izabrana predsednica Republike Srpske.
Međutim, njen politički put obeležile su i oštre unutrašnje podjele, kao i kasniji sukobi sa nekadašnjim saborcima poput Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika, za koje je u kasnijim intervjuima bez ustezanja tvrdila da su „profitirali u ratu“ i pokazali se kao kukavice.
Haški tribunal, priznanje krivice i kontroverzne ispovesti
Pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju optužena je 2000. godine za genocid i ratne zločine. Godinu dana kasnije dobrovoljno se predala Tribunalu, gde je nakon nagodbe priznala krivicu za progon na političkoj, nacionalnoj i verskoj osnove, dok su teže tačke optužnice, uključujući genocid, povučene. Osuđena je na 11 godina zatvora, koje je služila u Švedskoj.
Nakon odsluženja dve trećine kazne, zbog dobrog vladanja puštena je na slobodu u oktobru 2009. godine, nakon čega se vratila u Beograd. U brojnim kasnijim intervjuima otvoreno je govorila o pritiscima sa kojima se suočavala u Sheveningenu, tvrdeći da ju je tadašnja tužiteljka Karla del Ponte mučila i vršila pritisak da svedoči protiv Slobodana Miloševića.
Sahrana Biljane Plavšić biće obavljena u Banjaluci, a tačan datum i vreme biće naknadno saopšteni.




Dodaj komentar