Radio BalkanFox

Promene na licu mogu biti znak upozorenja na infarkt i moždani udar


Žućkaste naslage na kapcima i oko očiju nisu samo estetska mana. Nova istraživanja pokazuju da mogu biti rani pokazatelj povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.

Reč je o ksantelazmi, pojavi koja nastaje kada se imunske ćelije u koži (makrofagi) ispune holesterolom i drugim mastima. Iako se često povezuje sa povišenim nivoom masnoća u krvi, nedavna studija naučnika sa Univerziteta Stanford, objavljena u časopisu Ateroskleroza, otišla je korak dalje istražujući njenu direktnu vezu sa kardiovaskularnim zdravljem.

Šta se dešava u organizmu?

Ateroskleroza je nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje otežavaju protok krvi – odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara. Glavni problem sa aterosklerozom jeste to što se razvija postepeno i bez ikakvih simptoma, sve dok ne dovede do teških zdravstvenih komplikacija. Zbog toga naučnici intenzivno tragaju za vidljivim znacima koji bi mogli nagovestiti opasnost na vreme.

Šta kažu brojevi?

Istraživanje je obuhvatilo zdravstvene podatke oko 17.900 osoba sa dijagnozom ksantelazme i jednako veliku kontrolnu grupu. Podaci prikupljeni tokom prve godine praćenja otkrili su jasnu razliku u stopama rizika:

🔷Srčani udar: Zabeležen kod 1 odsto osoba sa ksantelazmom, u poređenju sa 0,35 odsto u kontrolnoj grupi.

🔷Moždani udar: Pogođeno je 0,95 odsto pacijenata sa ksantelazmom, naspram 0,3 odsto ostalih.

🔷Mini-moždani udar (TIA): Učestalost je bila tri puta veća kod osoba sa naslagama (0,6 odsto prema 0,19 odsto).

Foto: Shutterstock

Iako su ukupni procenti relativno niski, rizik kod osoba sa ksantelazmom bio je nekoliko puta veći i zadržao se prisutan čak i nakon pet i deset godina praćenja.

Zašto holesterol nije jedini krivac?

Zanimljivo je da su stope ovih oboljenja bile povišene čak i kod pacijenata koji nisu imali povišene masnoće u krvi. To ukazuje na to da visok nivo holesterola nije jedini mehanizam u pozadini ove pojave i da ksantelazma može ukazivati na druge, još neotkrivene faktore rizika.

Šta ovo znači za pacijente?

Same po sebi, žućkaste naslage su bezopasne i studija ne dokazuje da ksantelazma uzrokuje infarkt ili šlog. Međutim, ona služi kao dragocen klinički marker koji lekarima daje signal da je potrebna detaljnija procena kardiovaskularnog zdravlja.

Redovne kontrole krvnog pritiska i masnoća u krvi, uz usvajanje zdravijih životnih navika i pravovremenu terapiju, pružaju najbolji način da se na vreme uoče skriveni risici i spreče ozbiljne zdravstvene posledice.

BONUS VIDEO

 



Šlog više nije bolest starijih: Lekari otkrivaju zašto raste rizik kod mlađih od 55

Zdravlje

Ljudi između 20. i 54. godine danas imaju znatno veći rizik od moždanog udara nego generacije iste starosti pre skoro tri decenije, pokazala je nova studija.

sledeća vest





Informer

radiobalkanfox

Dodaj komentar

RadioBalkanfox na Facebook

Loading...