Nakon što joj dođe pacijent s tzv. masnom jetrom, dr Šah počne rad s njima tako što istakne ono što je najvažnije kako bi organ koji se smatra centralnom laboratorijom tela počeo da se oporavlja.
Termin masna jetra je godinama bio široko korišćen, kako među pacijentima tako i među lekarima, ali se danas u medicini sve češće koristi novi naziv – MASLD, odnosno metabolička steatotična bolest jetre povezana s metaboličkom disfunkcijom.
Ova promena nije uvedena samo zbog stručne terminologije, već zato što su naučnici poslednjih godina bolje razumeli kako ovo oboljenje nastaje i šta ga zapravo pokreće.
Prema rečima gastroenterološkinje i hepatološkinje dr Ruče Šah iz zdravstvenog sistema HonorHealth, dugo se smatralo da je problem prvenstveno vezan za višak kilograma, ali se danas zna da je priča mnogo složenija.
– Ova razlika je važna jer se ranije smatralo da je masna jetra uglavnom bolest povezana s gojaznošću, dok danas znamo da je mnogo bliže povezana sa metaboličkim sindromom– objašnjava doktorka za Parade.
Šta je metabolički sindrom?
Metabolički sindrom obuhvata više zdravstvenih problema koji se često javljaju zajedno:
- insulinsku rezistenciju,
- povišen šećer u krvi,
- visok krvni pritisak,
- povećane masnoće u krvi i
- nakupljanje sala u predelu stomaka.
Stručnjaci upozoravaju da upravo ovakve promene u organizmu mogu postepeno da dovedu do nakupljanja masnoće u jetri, čak i kod osoba koje ne konzumiraju alkohol, koji se obično vezuje za probleme s jetrom.
Naučnici trenutno istražuju i moguću vezu između MASLD-a i sindroma policističnih jajnika (PCOS), hormonskog poremećaja koji je povezan s insulinskom rezistencijom i metaboličkim problemima.
Važno je reagovati na vreme
Lekari naglašavaju da ovo stanje ne treba ignorisati jer dugotrajno nagomilavanje masnoće može izazvati upalu i trajna oštećenja jetre.
– Lečenje i dijagnostika masne jetre moraju da budu usmereni na uzroke bolesti kako bi se sprečila dugoročna oštećenja – kaže dr Šah. – MASLD je danas vodeći uzrok bolesti jetre, a ako se ne leči, može da dovede do ciroze jetre.
Ciroza je uznapredovali stadijum hronične bolesti jetre u kojem se zdravo tkivo postepeno zamenjuje ožiljnim (fibroznim) tkivom. Ona uglavnom ne može potpuno da se povuče, zbog čega stručnjaci insistiraju na ranom otkrivanju bolesti i promeni životnih navika.
Prvi korak za zdravijoj jetri – manje šećera
Jedna od najvažnijih promena koje dr Šah preporučuje jeste smanjenje unosa dodatih šećera.
– Manja količina šećera može pomoći organizmu da počne da razgrađuje masnoće i omogući jetri da se postepeno oporavlja – objašnjava dr Šah.
Brojna istraživanja pokazala su da prekomeran unos zaslađenih napitaka, industrijskih slatkiša i fruktoze može da doprinese taloženju masti u jetri. Poseban problem predstavlja činjenica da mnogi svakodnevno unose mnogo više šećera nego što su svesni, jer se on nalazi i u proizvodima koji ne deluju slatko, poput sosova, peciva i gotove hrane.
– Previše šećera može direktno da ošteti creva, mikrobiom i jetru – kaže doktorka. – To dovodi do stvaranja masnih naslaga u jetri i pokreće upalne procese koji vremenom mogu da izazovu ožiljke.
Kako šećer utiče na jetru?
Kad organizam stalno dobija velike količine šećera, ćelije su sve manje osetljive na insulin. Tada pankreas proizvodi još više ovog hormona kako bi regulisao nivo glukoze u krvi, što dodatno opterećuje organizam.
Tako se vremenom povećava rizik od dijabetesa tipa 2, gojaznosti i oštećenja jetre.
– Insulinska rezistencija izaziva dodatnu upalu, ponekad bol, rast jetrenih enzima i na kraju ožiljkavanje jetre, odnosno cirozu, čak i kod ljudi koji ne piju alkohol – upozorava doktorka.
Koliko šećera dnevno je previše?
Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije, dodati šećeri ne bi trebalo da čine više od deset procenata ukupnog dnevnog unosa kalorija.
– To je oko 50 grama šećera dnevno, odnosno najviše 200 kalorija ukoliko unosite 2.000 kalorija dnevno– navodi dr Šah.
Mnogima, ipak, nije lako da naglo izbace slatkiše, pa ona savetuje postepene promene i fokus na namirnice koje duže drže sitost.
– Namirnice s mnogo proteina i vlakana usporavaju varenje i produžavaju osećaj sitosti – kaže doktorka.
Kao nešto bolju alternativu rafinisanom šećeru dr Šah navodi med, urme i javorov sirup, ali naglašava da i s njima treba biti umeren. Takođe, začini poput cimeta ili arome vanile mogu pomoći da se smanji želja za slatkim jer mozgu stvaraju utisak slatkog ukusa.
Šta još pomaže zdravlju jetre?
Pored kontrole šećera, stručnjaci preporučuju potpuno izbegavanje alkohola, kao i oprez sa preparatima za navodnu detoksikaciju jetre, koji se sve češće reklamiraju na društvenim mrežama.
Dr Šah posebno izdvaja mediteranski način ishrane kao jedan od najboljih za očuvanje zdravlja jetre, jer se on pokazao kao vrlo koristan za ovaj organ. Takva ishrana podrazumeva dosta povrća, voća, mahunarki, integralnih žitarica, maslinovog ulja, ribe i drugih izvora zdravih masti.
Redovna fizička aktivnost takođe ima važnu ulogu, a stručnjaci preporučuju najmanje 150 minuta umerenog vežbanja nedeljno, poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja.
– Pacijentima obično dam najmanje tri do šest meseci pre nego što ponovo procenjujemo rezultate – kaže doktorka. – U većini slučajeva, u roku od jedne godine jetra počinje da se obnavlja zahvaljujući zdravijem načinu života.
BONUS VIDEO
Nelegalni preparati za mršavljenje mogu dovesti do moždanog i srčanog udara
( Prenela i priredila: T.S.R. )




Dodaj komentar