Kašalj, temperatura i osećaj iscrpljenosti često se pripisuju običnoj prehladi, ali ponekad iza tih simptoma može da se krije mnogo ozbiljniji problem, kao što je upala pluća.
Upala pluća je infekcija koja zahvata plućne mehuriće i može da oteža normalno disanje, a u težim slučajevima može predstavljati ozbiljnu pretnju po život.
Kod ove bolesti sitni vazdušni prostori u plućima mogu da se napune tečnošću ili gnojem, zbog čega se javljaju jak kašalj, otežano disanje, groznica i bolovi u telu, a obično se pre same upale dogodi bronhitis.
Kako prepoznati upalu pluća?
Simptomi mogu biti različiti, od blagih tegoba koje liče na prehladu, do veoma ozbiljnih znakova koji zahtevaju hitnu reakciju.
Najčešći simptomi su:
🔷bol u grudima prilikom disanja ili kašljanja,
🔷uporan kašalj, često sa izbacivanjem sekreta,
🔷visoka temperatura,
🔷drhtavica i preznojavanje,
🔷otežano disanje,
🔷jak umor i slabost,
🔷mučnina, povraćanje ili dijareja,
🔷zbunjenost i promene u ponašanju, naročito kod starijih osoba.
Kod beba i male dece simptomi mogu biti manje očigledni. Mogu odbijati hranu, biti razdražljivi, umorni, imati temperaturu ili probleme sa disanjem.
Foto: Shutterstock
Ko je posebno ugrožen?
Iako upala pluća može pogoditi svakoga, najveći rizik imaju:
🔷mala deca mlađa od dve godine,
🔷osobe starije od 65 godina,
🔷ljudi sa hroničnim bolestima pluća ili srca,
🔷osobe oslabljenog imuniteta,
🔷pacijenti koji primaju hemoterapiju ili koriste lekove koji slabe odbranu organizma.
Kod starijih osoba i ljudi sa ozbiljnim zdravstvenim problemima stanje se može pogoršati veoma brzo.
Kada odmah potražiti pomoć?
Lekari upozoravaju da ne treba čekati ako se pojave:
🔷teškoće sa disanjem,
🔷jak bol u grudima,
🔷temperatura koja dugo traje i veoma je visoka,
🔷kašalj koji ne prolazi, posebno ako se izbacuje gnojni sekret.
Pravovremeni pregled može sprečiti komplikacije i ubrzati oporavak.
Foto: Shutterstock
Šta izaziva upalu pluća?
Ovu bolest mogu izazvati različiti mikroorganizmi, bakterije, virusi i gljivice.
Najčešći uzročnici su bakterije i virusi koje svakodnevno udišemo. U većini slučajeva organizam uspeva da ih zaustavi, ali kada je imunitet oslabljen, infekcija može da prodre do pluća.
Upala pluća može nastati nakon obične prehlade ili gripa, a jedan od poznatih uzročnika može biti i koronavirus.
Postoji više vrsta upale pluća
Upala pluća stečena van bolnice najčešći je oblik i može nastati zbog bakterija, virusa ili gljivica.
Bolnička upala pluća javlja se tokom boravka u zdravstvenoj ustanovi i može biti teža za lečenje jer su neke bakterije otpornije na antibiotike.
Aspiraciona upala pluća nastaje kada hrana, tečnost, povraćeni sadržaj ili pljuvačka dospeju u pluća, što se češće dešava kod osoba koje imaju probleme sa gutanjem.
Koji faktori povećavaju rizik?
Veća mogućnost za razvoj bolesti postoji kod osoba koje:
🔷puše,
🔷imaju astmu, HOBP ili srčane probleme,
🔷dugo borave u bolnici,
🔷imaju oslabljen imunitet,
🔷koriste određene lekove koji smanjuju odbranu organizma.
Foto: Shuterstock
Pušenje je posebno opasno jer oštećuje prirodnu zaštitu pluća od infekcija.
Komplikacije mogu biti ozbiljne
Ako se upala pluća ne leči pravilno, može doći do ozbiljnih problema, kao što su:
🔷širenje bakterija kroz krv i infekcija drugih organa,
🔷potreba za kiseoničkom terapijom ili aparatom za disanje,
🔷nakupljanje tečnosti oko pluća,
🔷stvaranje gnojnog džepa u plućima.
Zbog toga je važno reagovati na vreme i ne pokušavati da se ozbiljni simptomi prebrode kod kuće.
Kako smanjiti rizik?
Nekoliko jednostavnih navika može pomoći u zaštiti pluća:
🔷vakcinišite se protiv određenih oblika upale pluća i gripa,
🔷redovno perite ruke,
🔷izbegavajte pušenje,
🔷jačajte imunitet zdravom ishranom, snom i fizičkom aktivnošću.
Upala pluća nije samo “jača prehlada”, zato simptome koji traju ili se pogoršavaju ne treba ignorisati. Pravovremena reakcija može napraviti veliku razliku, prenosi Mayo Clinic.
BONUS VIDEO

Novo istraživanje pokazalo je da i nedovoljno i predugo spavanje mogu negativno uticati na organizam i ubrzati biološko starenje pojedinih organa, uključujući mozak, srce, pluća i imuni sistem.

Guščija mast, nekada nezaobilazan sastojak u svakoj kući. Kroz istoriju je imala značajno mesto u narodnoj medicini, naročito kada je reč o tegobama sa disajnim organima.

Upala pluća (pneumonija) nije bezazlena bolest, iako u početku može da liči na običnu prehladu ili grip, a u roku od nekoliko dana može ozbiljno da ugrozi zdravlje.

Plućni edem je opasno stanje kod kog se tečnost zadržava u plućima i otežava normalno disanje.
PROČITAJTE JOŠ

Kašalj, temperatura i otežano disanje često se javljaju tokom sezone respiratornih infekcija, ali mnogi ne znaju da li imaju bronhitis ili upalu pluća.




Dodaj komentar