Šokantna upozorenja pulmologa: Zagađen zrak i danas razara pluća hiljada građana

Oglasi – Advertisemenet

Posljednjih nekoliko godina građani Bosne i Hercegovine prošli su kroz ono što stručnjaci nazivaju jednim od najtežih perioda za respiratorno zdravlje u modernoj historiji. Najprije je svijet pogodila pandemija koronavirusa koja je ostavila duboke posljedice na organizam miliona ljudi, a posebno na pluća. Dok su se mnogi nadali da će se završetkom pandemije zdravstvene prijetnje smanjiti, ispostavilo se da je jedan stari problem ostao prisutan i možda postao još opasniji – zagađen zrak.

Oglasi – Advertisement

U brojnim gradovima Bosne i Hercegovine, naročito tokom zimskih mjeseci, kvalitet zraka godinama se nalazi među najgorima u Evropi. Građani svakodnevno udišu mješavinu sitnih čestica prašine, čađi, produkata sagorijevanja uglja i drveta, kao i štetnih gasova nastalih iz saobraćaja i industrije. Upravo zbog toga ljekari upozoravaju da se posljedice pandemije i aerozagađenja danas preklapaju, stvarajući dodatni pritisak na respiratorni sistem stanovništva.

Pluća koja još nose ožiljke pandemije

Koronavirus je ostavio trag koji medicina i danas pokušava u potpunosti razumjeti. Tokom najtežih talasa pandemije hiljade pacijenata suočavale su se s teškim upalama pluća, dugotrajnim hospitalizacijama i komplikacijama koje su u pojedinim slučajevima rezultirale trajnim oštećenjima plućnog tkiva.

Iako je pandemija zvanično iza nas, posljedice nisu nestale. Mnogi ljudi i danas prijavljuju otežano disanje, ubrzano zamaranje, osjećaj nedostatka zraka i smanjenu fizičku izdržljivost. Kod dijela pacijenata razvile su se ožiljne promjene poznate kao plućna fibroza, dok se kod drugih radi o kombinaciji postvirusne iscrpljenosti, hroničnih bolesti i dugogodišnje izloženosti zagađenju.

Prema riječima doktorice Adne Fejzić, pulmologinje koja svakodnevno radi s pacijentima, oporavak nakon koronavirusa nije isti za sve.

„I danas imamo pacijente koji godinama nakon infekcije osjećaju posljedice bolesti. Zato je izuzetno važno dugoročno praćenje i individualan pristup svakom pacijentu“, ističe ona.

Zagađen zrak kao tihi neprijatelj

Dok se o koronavirusu svakodnevno govorilo u medijima, zagađenje zraka već decenijama djeluje gotovo neprimjetno. Međutim, njegovi efekti mogu biti jednako ozbiljni.

Najveću opasnost predstavljaju PM2.5 i PM10 čestice. Riječ je o mikroskopskim česticama koje su toliko male da bez problema prolaze kroz prirodne odbrambene mehanizme organizma. PM10 uglavnom ostaje u gornjim disajnim putevima, dok PM2.5 prodire duboko u pluća, sve do alveola gdje se odvija razmjena kisika.

Kada se tome pridruže niske temperature i zimske temperaturne inverzije karakteristične za bh. kotline, situacija postaje još ozbiljnija. Hladan zrak dodatno sužava bronhije, usporava prirodno čišćenje disajnih puteva i povećava osjetljivost pluća na štetne čestice.

Stručnjaci upozoravaju da dugotrajna izloženost ovakvim uslovima može izazvati hronične upale, oksidativni stres, oštećenje plućnog tkiva, ali i povećati rizik od srčanih i moždanih oboljenja.

Razlika između sela i grada sve je vidljivija

Posebno zanimljiva zapažanja dolaze iz svakodnevne prakse pulmologa. Pacijenti koji žive u ruralnim sredinama često se oporavljaju brže i imaju manje respiratornih tegoba u odnosu na stanovnike urbanih sredina.

Razlog je jednostavan – manja izloženost zagađenju.

Dok stanovnici gradova poput Sarajeva, Tuzle i Zenice tokom zime svakodnevno udišu velike količine štetnih čestica, ljudi koji žive u područjima s čistijim zrakom imaju znatno manje opterećenje za respiratorni sistem.

Ova razlika nije samo subjektivni osjećaj već naučno dokaziva činjenica koju potvrđuju brojna istraživanja širom svijeta.

Sve više oboljelih koji nikada nisu zapalili cigaretu

Jedan od najzabrinjavajućih trendova posljednjih godina jeste porast broja slučajeva karcinoma pluća kod osoba koje nikada nisu bile pušači.

Iako pušenje ostaje vodeći faktor rizika za razvoj ove bolesti, stručnjaci upozoravaju da aerozagađenje sve češće igra značajnu ulogu. Svjetska zdravstvena organizacija klasifikovala je vanjsko zagađenje zraka i PM2.5 čestice kao kancerogene za ljude, što znači da postoji jasna naučna povezanost između zagađenog zraka i razvoja raka pluća.

Pored zagađenja, među rizične faktore ubrajaju se i radon, profesionalna izloženost određenim hemikalijama te genetske predispozicije.

Djeca plaćaju najveću cijenu

Posebnu zabrinutost izazivaju podaci koji se odnose na djecu. Razvoj pluća traje godinama i praktično se završava tek u ranoj odrasloj dobi. Upravo zbog toga su najmlađi mnogo osjetljiviji na štetne utjecaje iz okoline.

Dugotrajna izloženost zagađenom zraku može dovesti do sporijeg razvoja plućne funkcije, češćih respiratornih infekcija, hroničnog kašlja i povećanog rizika od astme.

Najveći problem je što se dio oštećenja razvija neprimjetno. Dijete može djelovati potpuno zdravo, dok istovremeno dolazi do smanjenja njegovog budućeg plućnog kapaciteta.

Stručnjaci upozoravaju da se propušten razvoj pluća u djetinjstvu kasnije teško može nadoknaditi.

Vrijeme je za sistemska rješenja

Pulmolozi naglašavaju da pojedinačne mjere mogu pomoći, ali ne mogu riješiti problem. Prestanak pušenja, redovna fizička aktivnost, zdrava prehrana i izbjegavanje izlaska tokom dana s najvišim nivoom zagađenja svakako imaju značaj.

Međutim, bez ozbiljnih sistemskih promjena borba za zdraviji zrak ostaje izuzetno teška.

Stručnjaci već godinama pozivaju na smanjenje emisija iz saobraćaja, modernizaciju sistema grijanja, prelazak na čistije izvore energije i urbanističko planiranje koje će omogućiti bolju ventilaciju gradskih kotlina.

Poruka ljekara je jasna: pluća ne stradaju zbog jednog lošeg dana, već zbog godina i decenija izloženosti. Sve što danas činimo kako bismo smanjili zagađenje direktno utiče na zdravlje budućih generacija.

Dok se posljedice pandemije polako analiziraju kroz medicinska istraživanja, jedno je sigurno – borba za zdravija pluća u Bosni i Hercegovini tek je počela.