Slike gromoglasnog slavlja sa sirijskih ulica od pre dve godine danas su samo bleda uspomena, zamenjena prizorima besa, zapaljenih guma i blokiranih puteva! Dramatičan skok cena goriva bacio je zemlju u kolaps i pokrenuo najveći talas masovnih protesta od pada režima Bašara el Asada, dok izmučeni narod poručuje novoj vlasti da im nisu potrebni novi tržni centri, već goli opstanak.
Ekonomska bomba i masovne blokade od Alepa do Damaska
U trenucima kada se devet od deset Sirijaca već bori za preživljavanje ispod granice siromaštva, vlada u Damasku povukla je potez koji je prelio čašu strpljenja. Odluka da se cena dizela podigne za drastičnih 40 odsto – sa 125 na 175 sirijskih funti po litru, uz skok benzina i gasa – zapalila je ulični revolt. Demonstranti su masovno blokirali saobraćajnice, palili gume i zaustavljali cisterne sa naftom, paralisavši pritom i ključni autoput M5 koji spaja Damask i Alepo. Prema podacima organizacije ACLED, samo sredinom septembra zabeleženo je 36 zasebnih protesta širom zemlje, što predstavlja istorijski rekord ekonomskog bunta protiv nove vlasti.
Gnevni građani su na ulicama otvoreno zahtevali smenu ministra energetike Mohameda el Bašira, ministra ekonomije i vrhuške Sirijske naftne kompanije. „Ne želimo veće plate. Sve što želimo jeste niža cena dizela i ostalih goriva“, poručio je učesnik protesta Jaser Salim iz Alepa, dok je Basam el Ali direktno skrenuo pažnju predsedniku Ahmedu el Šari da narod ne interesuju grandiozni kružni tokovi, već gola egzistencija.
🇸🇾 Reuters: Fuel price hikes trigger Syria’s widest protests since Assad’s fall
Sharp fuel price increases have sparked widespread protests across Syria, with demonstrators blocking major roads. The unrest marks the country’s largest since the fall of Bashar al-Assad nearly two… pic.twitter.com/x1qbGpPt0E
— Political Pen (@politicalpen_) September 14, 2026
Začarani krug: Zatvorena rafinerija Banijas i suša ruske nafte
Dok iz Vlade poručuju da je poskupljenje „privremena mera“ iznuđena skokom troškova nabavke na međunarodnom tržištu, realnost u energetskom sektoru otkriva znatno mračniju sliku. Sirija ni izbliza nije energetski samodovoljna – dok su domaće potrebe oko 325.000 barela dnevno, zemlja proizvodi skromnih 102.000, a ostatak mora da pokrije iz uvoza. Situaciju je do usijanja dovelo tromesečno zatvaranje najveće sirijske rafinerije Banijas radi njenog prvog sveobuhvatnog remonta, što je primoralo državu da sav benzin i dizel kupuje stranim novcem u trenutku kada globalne cene divljaju.
Kao da to nije dovoljno, tradicionalno oslanjanje na uvoz oko 60.000 barela ruske nafte dnevno ozbiljno je uzdrmano. Zbog žestokih ukrajinskih udara dronovima na ruske rafinerije i prepolovljenog izvoza dizela iz Moskve, sirijski lanac snabdevanja pucao je po svim šavovima. Sa cenama goriva koje su se za nekoliko meseci udvostručile, skokom troškova prevoza i strahom da će svaka namirnica na pijacama poskupeti, pred novom vlašću u Damasku isprečio se prvi i najteži ispit opstanka.




Dodaj komentar