VELIKA PROMJENA IZ BRISELA! BiH bi mogla dobiti pristup ogromnom tržištu EU prije punopravnog članstva

Oglasi – Advertisemenet

Evropska unija razmatra značajnu promjenu načina na koji će ubuduće približavati zemlje kandidatkinje punopravnom članstvu. Umjesto da države godinama čekaju završetak kompletnog pristupnog procesa kako bi osjetile najveći dio ekonomskih koristi članstva, novi pristup predviđa mogućnost postepene integracije u pojedine dijelove jedinstvenog tržišta EU.

Oglasi – Advertisement

Za Bosnu i Hercegovinu ovo bi mogla biti posebno važna vijest, jer bi se potencijalno otvorile dodatne mogućnosti za kompanije, trgovinu, istraživanje, industrijsku saradnju i uključivanje u pojedine evropske programe – i to prije samog ulaska u Evropsku uniju.

Prema nacrtu prijedloga Evropske komisije, o kojem su posljednjih dana objavljene informacije, cilj je zemljama kandidatima omogućiti da se u određenim oblastima približe evropskom tržištu postepeno, u zavisnosti od toga koliko su uskladile svoje propise i koliko su sposobne da ih provode u praksi.

To znači da se ne govori o automatskom članstvu niti o tome da bi zemlje kandidati preko noći dobile sva prava koja imaju članice EU. Riječ je o modelu u kojem bi se pristup pojedinim pogodnostima proširivao korak po korak, uz ispunjavanje konkretnih uslova.

Takav pristup zapravo predstavlja nastavak šire politike EU prema zemljama kandidatima. Evropska komisija već navodi da se kroz postojeće instrumente, uključujući Growth Plan za zapadni Balkan, nastoji omogućiti postepena integracija u određene dijelove jedinstvenog tržišta i prije punopravnog članstva.

Jedinstveno tržište tako bi moglo postati važan alat za ubrzavanje ekonomskog približavanja zemalja kandidata Evropskoj uniji.

Za Bosnu i Hercegovinu to je posebno značajno jer je zemlja i dalje u procesu približavanja EU, a njen napredak zavisi od provođenja reformi i usklađivanja domaćeg zakonodavstva s evropskim pravilima. Evropska komisija BiH trenutno vodi kao zemlju kandidata, dok se pristupni pregovori još nisu otvorili.

Šta bi se konkretno moglo dobiti?

Među mogućim područjima dublje saradnje nalaze se jednostavnija trgovina, istraživanje i inovacije, industrijska saradnja i uključivanje u evropske lance vrijednosti. Posebna pažnja usmjerena je i na strateške sektore poput poluprovodnika, kvantnih tehnologija, biotehnologije, vještačke inteligencije i svemirskih tehnologija.

Za domaće kompanije ovakav model mogao bi biti značajan jer bi približavanje pravilima i standardima EU moglo olakšati poslovanje s evropskim partnerima i uključivanje u šire lance snabdijevanja.

Međutim, nije riječ o poklonu bez uslova.

Evropska komisija insistira na tome da se veće ekonomsko uključivanje mora zasnivati na stvarnoj sposobnosti zemlje da primjenjuje evropska pravila. Drugim riječima, nije dovoljno samo usvojiti određeni zakon na papiru – potrebno je pokazati da institucije mogu osigurati njegovu primjenu.

U prijedlogu se istovremeno naglašava i sigurnosna dimenzija.

Kako se kandidatkinje budu više uključivale u evropske industrijske i tržišne lance, od njih bi se očekivala i veća saradnja u oblastima poput provjere stranih investicija, kontrole izvoza, provođenja sankcija i zaštite osjetljivih tehnologija.

Posebno je zanimljiv zahtjev koji se odnosi na stratešku usklađenost sa Evropskom unijom. Prilikom odlučivanja o tome koliko će neka zemlja moći učestvovati u pojedinim sektorima, EU bi uzimala u obzir i njene kritične ovisnosti, sigurnosne rizike te sposobnost zaštite infrastrukture i lanaca snabdijevanja.

Ako država ne bi ispunjavala preuzete obaveze, određene pogodnosti mogle bi biti ograničene, suspendovane ili povučene.

Drugim riječima, postepena integracija ne bi bila jednokratna odluka, već proces u kojem bi svaka zemlja morala kontinuirano dokazivati napredak.

Za zemlje zapadnog Balkana ovo bi moglo imati posebnu težinu. Evropska unija već kroz Growth Plan pokušava ubrzati ekonomsko približavanje regiona, a jedan od ciljeva jeste da građani i kompanije počnu osjećati određene koristi evropske integracije i prije punopravnog članstva. Evropska komisija navodi da je Growth Plan za zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura i da je povezan s reformama i pripremama za pristup jedinstvenom tržištu.

BiH je već dio procesa koji donosi određene elemente postepene integracije. Evropska komisija u svojim dokumentima navodi napredak u oblastima kao što su carinska saradnja, industrijski lanci vrijednosti, energija i finansijske usluge, dok se od BiH očekuje nastavak usklađivanja s pravilima EU.

Posebno je važna mogućnost da se domaćim kompanijama otvore dodatni kanali za saradnju s evropskim partnerima.

Za građane bi efekti bili uglavnom posredni, ali potencijalno značajni. Veće uključivanje domaće privrede u evropsko tržište moglo bi značiti više mogućnosti za kompanije, lakši pristup pojedinim programima i fondovima, jačanje konkurentnosti i nove poslovne prilike.

Ipak, ne treba stvarati utisak da bi ovakav plan značio da BiH odmah postaje dio jedinstvenog tržišta ili da bi građani preko noći dobili sva prava građana EU. Pojedinačne pogodnosti bile bi vezane za konkretne sektore i uslove koje država mora ispuniti.

Upravo je to i suština koncepta postepene integracije – država ne mora čekati posljednji dan pristupnog procesa da bi ostvarila baš nikakvu korist od približavanja EU, ali istovremeno mora napredovati u reformama kako bi dobila pristup novim područjima.

Evropska komisija već godinama zagovara pristup prema kojem se dio koristi članstva može približiti zemljama kandidatima prije formalnog ulaska u Uniju. U izvještajima EU navodi se da postepena integracija treba istovremeno poticati reforme, ekonomski rast i približavanje evropskim pravilima.

Za BiH će, međutim, ključ ostati u provođenju reformi.

Evropski put nije samo pitanje trgovine i ekonomskih pogodnosti. Među temeljnim zahtjevima nalaze se vladavina prava, funkcionalne institucije, demokratski standardi, zaštita osnovnih prava i sposobnost države da provodi preuzete obaveze.

Evropska komisija naglašava da proces proširenja ostaje zasnovan na zaslugama. Zemlje kandidatkinje moraju uskladiti zakonodavstvo i provesti reforme, a tempo njihovog napredovanja zavisi od stvarnog napretka.

Zbog toga bi eventualni novi model mogao istovremeno predstavljati i priliku i dodatni pritisak za Bosnu i Hercegovinu.

Priliku zato što bi domaća privreda mogla dobiti više mogućnosti za povezivanje s ogromnim evropskim tržištem prije punopravnog članstva.

Pritisak zato što bi svaka nova pogodnost bila vezana za konkretne obaveze, usklađivanje pravila i sposobnost institucija da ih provode.

Posebno je važno i to što se u Briselu razmatra kako buduće proširenje učiniti otpornijim na političke blokade i nazadovanje nakon ulaska novih članica. Reuters je izvijestio da nacrt predviđa i nove zaštitne mehanizme za buduće članice, uključujući mogućnost ograničavanja određenih prava ako bi došlo do ozbiljnog nazadovanja u ispunjavanju obaveza.

To pokazuje da se u EU istovremeno razmišlja o dva procesa: kako ubrzati približavanje zemalja kandidatkinja i kako osigurati da reforme nakon članstva ostanu trajne.

Za Bosnu i Hercegovinu zato će naredni period biti posebno važan.

Ako novi model bude usvojen, zemlja bi mogla dobiti dodatne mogućnosti za uključivanje u evropske ekonomske i industrijske tokove prije punopravnog članstva. Ali koliko će od tih mogućnosti zaista biti dostupno BiH zavisit će od konkretnih odluka EU, ispunjavanja uslova i brzine domaćih reformi.

Jedno je sigurno – priča o evropskim integracijama više se ne svodi samo na pitanje „kada će neka zemlja postati članica“. Sve više se govori i o tome kako građanima i privredi omogućiti da određene koristi evropskog prostora osjete ranije.

Za BiH bi upravo taj princip mogao biti posebno važan: približavanje evropskom tržištu korak po korak, uz reforme i konkretne rezultate, umjesto čekanja da se cijeli pristupni proces završi prije nego što se osjete ekonomske koristi.

Konačna pravila još nisu usvojena, pa će tek naredne odluke institucija EU pokazati u kojem će obliku prijedlog biti prihvaćen i koje će konkretne pogodnosti biti dostupne pojedinačnim državama.

Na Balkanu se uvijek nešto dešava – od političkih preokreta do svakodnevnih priča koje odjeknu cijelim regionom. Ako vas zanimaju aktuelna dešavanja, život običnih ljudi iz zemlje tako i iz susjedstva, ne propustite ostale članke iz naše kategorije Vijesti. Svaki dan donosimo priče koje se tiču baš nas!