VELIKO OTKRIĆE O SVAKODNEVNOJ ISHRANI: Analiza 12 namirnica pokazala neočekivane razlike!

Oglasi – Advertisemenet

Šta ako se među dijelovima voća i povrća koje svakodnevno uklanjamo krije mnogo više vlakana nego u onome što završava na našem tanjiru? Upravo to pitanje otvorilo je zanimljivo naučno istraživanje koje pokazuje da pojedini dijelovi namirnica, često odbačeni bez razmišljanja, mogu imati iznenađujuće visok sadržaj dijetetskih vlakana.

Oglasi – Advertisement

Dok većina ljudi pažljivo guli voće, odstranjuje sjemenke i odvaja tvrđe dijelove povrća, istraživači s King’s College London odlučili su ispitati koliko hranjivih vlakana zapravo ostaje među tim ostacima. Rezultati njihove analize, objavljeni u naučnom časopisu „International Journal of Food Sciences and Nutrition“, ukazali su na zanimljive razlike između dijelova biljaka koje obično jedemo i onih koje najčešće bacamo.

Naučnici su analizirali 12 vrsta voća i povrća, a rezultati su pokazali da su kod čak deset analiziranih namirnica dijelovi koji se obično uklanjaju sadržavali više dijetetskih vlakana od dijelova koji se uobičajeno konzumiraju.

Među posebno zanimljivim primjerima izdvojio se ananas. Iako se njegova sočna unutrašnjost najčešće koristi u ishrani, analiza je pokazala da kora i tvrda sredina mogu sadržavati približno pet puta više vlakana od jestivog, mekanog dijela ploda.

Međutim, to ne znači da bi koru ananasa trebalo početi jesti sirovu. Naprotiv, istraživači upozoravaju da se mora voditi računa o sigurnosti i odgovarajućoj pripremi pojedinih biljnih dijelova.

Još jedan zanimljiv rezultat odnosi se na muskatnu tikvu. Prema podacima iz istraživanja, njena kora i sjemenke sadržavale su 9,25 grama vlakana na 100 grama. To je količina koja predstavlja gotovo trećinu dnevnog unosa od 30 grama vlakana, prema britanskim preporukama za odrasle.

Ovaj podatak pokazuje koliko se sadržaj vlakana može razlikovati između pojedinih dijelova iste biljke. Ipak, količina vlakana sama po sebi ne znači da je određeni dio namirnice ukupno zdraviji ili sigurniji za konzumaciju.

Posebnu pažnju privukla je i lubenica. Njena bijela kora, koju mnogi uklanjaju zajedno sa zelenim vanjskim dijelom, sadržavala je približno 2,1 gram vlakana na 100 grama.

Prema poređenju navedenom u izvještaju o istraživanju, riječ je o količini približnoj onoj koja se može pronaći u kriški integralnog hljeba.

Za razliku od ananasa i lubenice, brokoli je pokazao drugačiji rezultat. Njegova stabljika sadržavala je oko 28 posto manje vlakana od cvjetova.

To je važan detalj jer pokazuje da nije opravdano tvrditi kako su svi dijelovi voća i povrća koje obično bacamo automatski bogatiji vlaknima od ostatka namirnice.

Istraživanje je predvodila doktorica Rachel Gibson, stručnjakinja za ishranu i dijetetiku s King’s College London. Prema njenoj ocjeni, razlike u sadržaju vlakana između analiziranih dijelova namirnica bile su iznenađujuće.

Još jedan podatak otvara pitanje koliko hrane zapravo ne iskoristimo prilikom svakodnevne pripreme obroka.

Naime, dijelovi koji se uklanjaju činili su između 25 i 48 posto ukupne mase analiziranog voća i povrća. To ne znači da svako domaćinstvo baca upravo toliki procenat kupljenih namirnica, ali pokazuje da uobičajeni postupci čišćenja mogu obuhvatiti značajan dio njihove mase.

Istraživači smatraju da bi pažljivije korištenje jestivih i sigurnih dijelova biljaka moglo doprinijeti većem unosu vlakana, ali i smanjenju količine hrane koja završava kao otpad.

Dijetetska vlakna važan su dio uravnotežene ishrane. Kako se navodi u izvještaju o istraživanju, ona doprinose normalnom funkcionisanju probavnog sistema i osjećaju sitosti, dok se ishrana bogata vlaknima povezuje s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i pojedinih vrsta raka.

Ipak, takva povezanost ne znači da konzumiranje određene kore ili sjemenki može spriječiti ili liječiti navedene bolesti.

Šta onda možemo učiniti u vlastitoj kuhinji?

Prema preporukama predstavljenim u izvještaju, pojedini dijelovi voća i povrća mogu se koristiti na načine koji ne zahtijevaju velike promjene u svakodnevnoj ishrani.

Kivi je jedan od primjera. Njegova kora može se konzumirati ako je plod prethodno temeljito opran.

Stabljike brokolija mogu se isjeckati i dodati supama, varivima ili jelima koja se pripremaju u tavi. Na taj način koristi se dio povrća koji se često odstranjuje tokom pripreme.

Sjemenke paprike mogu se upotrijebiti u pojedinim jelima, dok se sjemenke tikve mogu ispeći. Bijela kora lubenice može pronaći mjesto u kuhanim jelima ili zimnici.

Kod ananasa je potreban poseban oprez. Njegova gruba vanjska kora nije pogodna za sirovu konzumaciju, a prije bilo kakve upotrebe takvih dijelova potrebno je provjeriti odgovarajući način pripreme i njihovu sigurnost.

Naučnici posebno naglašavaju da ovo istraživanje nije poziv ljudima da bez razmišljanja jedu sve ostatke voća i povrća.

Postoje otvorena pitanja o ostacima pesticida, mogućim zagađujućim materijama i sigurnosti konzumiranja određenih biljnih dijelova. Upravo zbog toga potrebna su dodatna istraživanja.

Važno je i pravilno pranje namirnica pod tekućom vodom, čak i kada se njihova kora namjerava ukloniti.

Istraživanje je bilo usmjereno na mjerenje sadržaja vlakana, a nije ispitivalo da li konzumiranje analiziranih dijelova biljaka neposredno poboljšava zdravlje ljudi.

Na King’s College London organizovan je i program u kojem su predstavljena jela pripremljena korištenjem većeg dijela biljaka. Prema navodima iz izvještaja, učesnike su posebno zanimale moguće prehrambene koristi, naročito veći unos vlakana, dok im je ekološki aspekt smanjenja otpada bio manje važan.

Rezultati zato donose zanimljivu poruku: možda nije potrebno potpuno mijenjati način ishrane, već pažljivije razmotriti koje dijelove namirnica nepotrebno uklanjamo.

Ipak, granica između korisnog iskorištavanja hrane i nesigurne konzumacije mora ostati jasna. Nije svaka kora pogodna za jelo, niti je svaki dio biljke koji sadrži vlakna automatski dobar izbor.

Sljedeći put kada budete pripremali voće ili povrće, vrijedi razmisliti može li se neki od dijelova koje biste inače odbacili sigurno iskoristiti u obroku.

Jer, kako pokazuje ova analiza, ponekad se značajna količina vlakana nalazi upravo tamo gdje je najmanje očekujemo.

Svijet  ljepote i  zdravlja krije mnoge tajne i iznenađenja koja nas inspirišu da se bolje brinemo o sebi i svom tijelu. Ako volite praktične savjete, zanimljive činjenice i priče koje potiču na promjenu, svakako istražite ostale članke u našoj kategoriji Ljepota i zdravlje. Svaki dan vas očekuju korisne informacije za vaš bolji i zdraviji život