radiobalkanfox
Golemi redovi u gluho doba noći ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu kao da su postali vjesnici blagdana i božićnog ugođaja. Godinama je takva slika kad krenu u prodaju ulaznice za ‘Orašara’ na blagajni HNK. Bilo je tako i ove godine, kad nas očekuje 19 izvedbi slavnog baleta Petra Iljiča Čajkovskog, koje počinju 27. studenoga ove godine, a zadnja je izvedba 5. siječnja 2027.
‘Najizvođeniji klasični balet na svijetu prerastao je u društveni fenomen jer se njime slavi božićno doba veselja i darivanja. ‘Orašar’ (izvorno ‘Ščelkunčik’) smatra se simfonijom djetinjstva u kojoj se dječji svijet isprepleće s naznakama svijeta odraslih, a mislima vladaju mašta i snovi.’
– ‘Orašar’ je, iako prvenstveno vrhunski klasični balet, prerastao okvire baletne predstave i postao istinski kulturni fenomen, kako u Hrvatskoj. tako i globalno. Za brojne obitelji on je nezaobilazan dio blagdanske tradicije, a izniman interes publike svake godine za našeg ‘Orašara’ potvrđuje koliko snažno umjetnost može povezivati ljude i generacije – rekla nam je dr. sc. Iva Hraste Sočo, intendantica zagrebačkog HNK.
Zagreb: Gledanje prijenosa predstave Orašar ispred HNK |
Zašto se publika iz godine u godinu vraća istoj predstavi?
– Upravo zbog jedinstvenog spoja vrhunske umjetnosti, emocija i tradicije. Roditelji koji su nekad kao djeca gledali ‘Orašara’ danas dovode vlastitu djecu. Takva povezanost s kazalištem ima posebnu vrijednost jer se ljubav prema umjetnosti prenosi s generacije na generaciju – rekla je dr. sc. Iva Hraste Sočo pa nastavila o vlastitom dojmu ovoga baleta:
– Za mene je ‘Orašar’ slavlje umjetnosti, ljepote i zajedništva. Poseban je osjećaj vidjeti oduševljenje publike, osobito najmlađih gledatelja. Iza te čarolije stoje iznimna predanost i umjetnička izvrsnost naših ansambala, Baleta, orkestra i zbora te svih zaposlenika Kazališta. Nurejevljeva koreografija, koja se od prošle sezone izvodi u našem kazalištu, jedna je od najzahtjevnijih te je u svijetu izvode ponajbolji baletni ansambli.
Zagreb: Premijerna izvedba baleta Orašar u HNK |
Smatra se da se popularnost može usporediti s velikim filmskim i glazbenim uspješnicama?
– Apsolutno. ‘Orašar’ ima gotovo kultni status, ali njegova je posebnost u tome što je svaka izvedba uživo jedinstvena i neponovljiva. Njegova popularnost pokazuje da vrhunska klasična umjetnost može privući jednako snažan interes kao i najveći projekti popularne kulture.
Koliko uspjeh ‘Orašara’ pridonosi popularizaciji baleta i privlačenju nove publike?
– On je za mnoge prvi susret s baletom i našim Kazalištem. Upravo zato predstavlja iznimnu priliku za razvoj nove publike. Naš je cilj da gledatelji koji dođu zbog ‘Orašara’ nastave otkrivati bogatstvo baletnog, opernog i dramskog repertoara. Jer najveći uspjeh nije samo rasprodana predstava, nego publika koja se vraća tijekom cijele godine – rekla je dr. sc. Iva Hraste Sočo.
Zagreb: Premijerna izvedba baleta Orašar u HNK |
Denis Matvijenko ravnatelj je Baleta zagrebačkog HNK. Kao i mnogi u svijetu, ovaj balet povezuje s Božićem.
– Božić je vrijeme kad ljudi, a osobito djeca, vjeruju u čuda i bajke. Upravo takvu čarobnu bajku stvaramo na pozornici s baletom ‘Orašar’. Publiku vodimo u naš čarobni svijet, u kojem barem nakratko može zaboraviti sve svoje brige i probleme. I, naravno, riječ je o prekrasnoj tradiciji.
Osjećate li kao ravnatelj baleta pritisak prilikom predstavljanja nove predstave?
– Uvijek osjećam određenu dozu pritiska pri svakoj produkciji. No u konačnici, to nije ono što je najvažnije. Moja je misija omogućiti publici da uživa u ljepoti baleta i doživi svu čaroliju te veličanstvene umjetnosti – rekao je Denis Matvijenko i dodao:
– Balet je čarobna umjetnička forma. Jednom kad se zaljubite u balet, ta ljubav traje cijeli život. A ‘Orašar’, sa svojom svjetski poznatom glazbom i omiljenom pričom, sigurno je jedan od najljepših ambasadora ove umjetnosti. On nadahnjuje nove generacije da otkriju balet i zaljube se u njegovu čaroliju.
Zagreb: Premijerna izvedba baleta Orašar u HNK |
Balet se temelji na poznatoj priči njemačkog književnika E. T. A. Hoffmanna ‘Orašar’ i ‘Kralj miševa’ iz 1816. godine, libreto je napisao koreograf Marius Petipa na poziv ravnatelja ruskih carskih kazališta Ivana Vsevoložskog, a koreografiju je s Petipaom potpisao Lav Ivanov.
Nakon praizvedbe 1892. godine u peterburškom Marijinskom teatru, balet se izvodio u različitim verzijama koreografa, među kojima su bili Aleksander Gorski, Fedor Lopuhov, Vasilij Vainonen i Jurij Grigovič, a u Parizu ga je izvodila i slavna trupa Ballets russes Sergeja Djagileva. Prošle godine dobili smo uvid u ‘svijet Orašara’, odnosno kako se pripremaju kostimi, scenografija, kakve su probe…
Publika je, naime, imati priliku uživati u novoj raskošnoj produkciji ‘Orašara’ u verziji koju je oblikovao legendarni baletni umjetnik Rudolf Nurejev, prema koreografiji slavnih baletnih majstora Mariusa Petipaa i Lava Ivanova. Nevjerojatna baletna vještina i dramatična životna priča učinili su Nurejeva jednom od najinteresantnijih figura 20. stoljeća, a svoju verziju ‘Orašara’ prvi je put postavio 1967. godine u Švedskom kraljevskom baletu te se ona do danas smatra jednom od najtežih i najambicioznijih na svijetu.
Riječ je o verziji koja je vrlo zahtjevna za sve plesače i koja u sebi ne sadrži jednostavne uloge te zbog toga predstavlja veliki izazov za plesače, koji pripremama za predstavu svejedno pristupaju odgovorno i s entuzijazmom.
Nova verzija ‘Orašara’ podrazumijeva ne samo novu koreografiju, nego i novu scenografiju te nove, drugačije kostime, o čemu smo prošle godine razgovarali s dizajnerom Jeromeom Kaplanom, koji je inspiraciju za novu pozornicu pronašao u bidermajerskom stilu iz 19. stoljeća.
– Kao inspiracija poslužilo mi je stilsko razdoblje bidermajer za dizajn Kuće i tehnika quilling za Klarin san. Zašto baš bidermajer? Zato što to razdoblje počinje otprilike u vremenu kad je Hoffman objavio svoju izvornu priču, ali i zato što je to u tom stilu i sam Nurejev originalno postavio svojeg ‘Orašara’ u Stockholmu i Londonu. Tako da je ovo bio povratak korijenima, ali uz zadržavanje germanske kulture i frojdovskih elemenata, koji su vrlo važni u najnovijim verzijama u Parizu ili Beču. Za Klarin san istražio sam tehniku quilling, tehniku savijanja papira koja je bila vrlo moderna u 18. i 19. stoljeću, posebno za izradu predmeta od religijskog značaja, a odabrao sam je zato što mi je bilo bitno pronaći estetiku koja će biti specifična za cijeli drugi čin i koja će biti u kontrastu sa stvarnošću Badnjaka – rekao nam je Jerome
Dizajn scenografije i kostima dugotrajan je proces koji počinje s prikupljanjem materijala, a zatim slijedi izrada nacrta, odabir tkanine i isprobavanja koje je potrebno nadgledati. Opisujući nam čitav taj proces, Jerome je naglasio kako mu je najveći izazov predstavljala izrada kostima za Pahuljice, za koje je također odabrao quilling tehniku:
– Proces dizajniranja za ovakvu produkciju uvijek je dugotrajan. Najprije sam prikupio puno dokumentacije o bidermajerskom stilu s početka 19. stoljeća kako bih napravio nacrt i kolaž za svaki lik. Zatim sam napravio 87 originalnih nacrta kostima i odabirao tkanine, jednu po jednu. Nakon toga slijede isprobavanja koja moram nadgledati i na kojima moram dati svoj komentar ili korekciju. Možda bih kao najizazovnije izdvojio Pahuljice, za čije sam se kostime također koristio quilling tehnikom. Pahuljice su plesačice, što je samo po sebi pomalo nadrealistički, i zato mi je bilo jako važno pronaći vizualno snažnu i vilinski dekorativnu ideju, što sam i nastojao napraviti – rekao je Jerome.
Zagreb: Kostimi za baletnu predstavu Orašar |
Zbog nevjerojatnog interesa publike ‘Orašar’ je tijekom godina postao baletni fenomen, ali isto tako i simbol Božića i božićne čarolije na sceni. Na pitanje što za nju predstavlja ovo slavno djelo, balerina Iva Vitić Gameiro nam je odgovorila:
– ‘Orašar’ zapravo predstavlja nekako i moje početke jer smo svi mi, kad smo krenuli u baletnu školu, počeli upravo s njim, to nam je uvijek bila prva predstava. Plesali smo mišiće, djevojčice, vojnike… tako da me to nekako veže uz djetinjstvo i uz moje početke i, naravno, uvijek je veliko zadovoljstvo vidjeti da publika voli balet. Naše su karte uvijek rasprodane, ne samo za ‘Orašara’, nego i za sve ostale predstave, te čak i mi plesači jedva dođemo do karata, tako da mi je veliko zadovoljstvo vidjeti da publika uživa i da se uvijek traži karta više – objasnila je Iva Vitić Gameiro.
Izdvojila je i dva trenutka koji su joj posebno dragi.
– Prva scena koja mi je jedna od dražih jest duet Princa i Klare na početku drugog čina. U prijašnjim verzijama tu nije bilo dueta, bio je ansambl, tako da je to nešto novo. Jako je dugi duet i predivan je, jako je plesan. I, naravno, apsolutno najdraža scena oduvijek mi je scena završnog pas de deuxa, koja sadrži meni osobno jednu od najljepših muzika u ‘Orašaru’. Naravno, izazov je jer ima novih koraka koji su drugačiji, ali meni su svejedno vrlo lijepi – rekla je Iva Vitić Gameiro.
Zagreb: Kostimi za baletnu predstavu Orašar |
Dodaj komentar