radiobalkanfox
Aleksandar Stanković u emisiji ‘Nedjeljom u 2’ ugostio je dugogodišnja i još uvijek aktivna lica HRT-a – Danijelu Trbović, Zorana Vakulu i Ivanu Radaljac Krušlin. Govorili su o svojim počecima, prvim tremama, radiju i televiziji nekad i danas, anegdotama iz karijere te ljudima koji su obilježili njihov profesionalni put.
Daniela Trbović se prisjetila svojih plesnih dana iz sredine osamdesetih, kada je bila članica Studija za suvremeni ples i nastupala u produkcijama Kazališta Komedija. Govorila je i o tome kako je neko vrijeme studirala medicinu, no od tog je poziva odustala i ostala u medijima.
Govoreći o televizijskim sjećanjima iz djetinjstva, prisjetila se starih televizora i emisija koje su se gledale u obiteljskom okruženju. Spomenula je ‘Gradić Peyton’, Slavicu Filu, Mendu i Slavicu, ali i televizijske legende koje su na nju ostavile snažan dojam.
– Kad sam uživo vidjela Helgu Vlahović, Vesnu Spinčić Prelog, Jasminu Nikić, Kseniju Urlić, Željku Fattorini i Olivera Mlakara, bila sam onako: dišem isti zrak. Sve su mi te tete na televiziji, moje bivše kolegice i najljepša lica televizije, kad je televizija bila kućni oltar, bile prekrasne. Ne znaš jesu li bile ljepše, odmjerenije ili finije – rekla je Danijela.
Govoreći o razgovorima s gostima, kazala je kako nije bježala od provokacije, ali da joj je uvijek bilo važno da bude odmjerena i duhovita.
– Mislim da je to uvijek bilo fino i umjereno. U politiku neću u moju butigu, mi smo zabavni program, ali uvijek se možeš poigrati na svoj račun i na račun gosta. Možeš lagano plesati na toj ivici. Ne moramo stalno biti nice and sleazy, možemo biti nice and easy i ponekad bocnuti, ali ne maliciozno, nego simpatično, da se gost opusti – rekla je.
Na pitanje što joj je bilo najdraže raditi, izdvojila je razgovorne emisije i ‘Najslabiju kariku’. Otkrila je i da je tijekom karijere dobivala ponude drugih televizija, posebno dok je vodila ‘Najslabiju kariku’, ali ih nije prihvatila jer joj se sviđao format koji je radila i jer se nikada nije vidjela kao osoba koja se zna agresivno nametati na tržištu.
Govoreći o svom voditeljskom stilu, rekla je da voli humor, ironiju i spontanu komunikaciju s gostima, ali bez zlonamjernosti. Smatra da voditelji trebaju biti autentični i različiti, a ne ‘klonovi jednog te istog tipa’
Istaknula je kako za dugotrajan televizijski posao nisu dovoljni samo talent i pojava, nego i ozbiljna priprema, znatiželja i interes za ljude. Kazala je da nikada nije ulazila u emisiju bez detaljne pripreme o gostima i temama te smatra da prava spontanost dolazi upravo iz dobre pripreme.
Otkrila je i da danas najviše voli gledati britanske humoristične i kriminalističke serije te skandinavske krimiće, koje često prati kasno navečer. Govoreći o odlasku u mirovinu, rekla je da joj je teško povjerovati da je gotovo polovicu postojanja HRT-a provela radeći na HRT-u.
Pred kraj razgovora dotaknuli su se i meteorologa Zorana Vakule, sljedećeg gosta emisije, s kojim je Trbović neko vrijeme dijelila radni prostor. Kazala je: ‘I tad je bio naočit i obećavao je’.
POGLEDAJTE VIDEO:
Nakon razgovora s Danijelom Trbović, gost Aleksandra Stankovića bio je meteorolog Zoran Vakula, koji je govorio o karijeri na HRT-u, planovima za mirovinu, djetinjstvu i televiziji koju je gledao kao dječak.
Aleksandar Stanković razgovor je otvorio šalom o Vakulinoj ‘tetovaži’ i njegovoj želji za odlaskom u mirovinu. Vakula je pojasnio da nije riječ o pravoj tetovaži, nego o nacrtanom suncu, a zatim priznao da ozbiljno razmišlja o mirovini jer smatra da je u karijeri dosegao vrhunac te da danas više radi kao urednik i mentor mlađim kolegama.
Rekao je da i dalje paralelno radi na HRT-u i u vlastitoj nakladi te očekuje da će i u mirovini ostati aktivan, osobito kroz edukativni rad s djecom. Prisjetio se i školskih dana u bivšoj državi, kada je bio aktivan u školskim organizacijama, vodio priredbe i pokazivao interes i za društvene i za prirodoslovne teme.
Govorio je i o televiziji iz djetinjstva, prisjećajući se crno-bijelih televizora, Dnevnika, ‘Smogovaca’, ‘Malih tajni velikih majstora kuhinje’ i drugih emisija koje su obilježile njegovo odrastanje. Istaknuo je i da je tijekom tri desetljeća rada na HRT-u sudjelovao u gotovo svim programskim segmentima, uključujući informativni, zabavni, sportski pa čak i religijski program.
Zoran Vakula u nastavku gostovanja u emisiji ‘Nedjeljom u 2’ prisjetio se svojih prvih dana na Hrvatskoj televiziji, televizijske treme, prvotravanjske šale koja je izazvala paniku među gledateljima i iskustva u ‘Plesu sa zvijezdama’. Govoreći o svom prvom televizijskom nastupu u emisiji ‘Dobro jutro Hrvatska’ 1996. godine, Vakula je rekao da je tada imao veliku tremu.
– Pripremao sam se kod fonetičara i lektora, a meteorološki sam već imao godinu i pol iskustva u prognozi. Imao sam užasnu tremu. Kad danas gledam te stare VHS snimke, vidim koliko sam bio ukočen i nesiguran – rekao je Vakula.
Prisjetio se i pokojnog meteorologa Milana Sijerkovića, kojeg je nazvao svojim ‘meteorološkim ocem’. On me gurnuo u vatru i dao mi priliku koju sam iskoristio, rekao je. Kao najneugodnije televizijsko iskustvo izdvojio je prvotravanjsku šalu iz ‘Dobro jutro Hrvatska’, kada je zajedno s kolegama simulirao iznenadno nevrijeme.
U unaprijed snimljenim skečevima najavljivali su oluje, tuču i ‘pljuskove riba’, no dio gledatelja povjerovao je u upozorenja.
– Počeli su zvoniti telefoni na televiziji i u DHMZ-u. Ljudi su lijepili selotejp na prozore, parkirali aute u garaže i nastala je panika. To me naučilo koliko ljudi ozbiljno shvaćaju vremensku prognozu i da se s upozorenjima ne smije šaliti – rekao je Vakula.
Vakula smatra da je publiku osvojio zato što je vremensku prognozu prezentirao opuštenije i prirodnije nego što je tada bilo uobičajeno. U nastavku gostovanja u emisiji ‘Nedjeljom u 2’ Zoran Vakula govorio je o pritisku i pogreškama u meteorološkim prognozama, borbi protiv senzacionalizma, radu s djecom i edukaciji građana o vremenu i prirodi.
Na pitanje Aleksandra Stankovića kako reagira kada znatno pogriješi u prognozi vremena, Vakula je rekao da greške nikada nisu namjerne i da su sastavni dio meteorološkog posla.
– Radimo posao u kojem je greška svakodnevna pojava. Nemoguće je prognozirati sto posto sve meteorološke elemente dovoljno kvalitetno – rekao je Vakula. Dodao je da mu smetaju neopravdane provokacije, ali da se uvijek trudi ostati smiren i pristojan prema ljudima koji mu prilaze s pitanjima o vremenu.
Govoreći o popularnim aplikacijama za prognozu vremena, Vakula je upozorio da one ne mogu zamijeniti iskustvo meteorologa.
– Aplikacije su naizgled pomoć, ali nisu isto što i čovjek s meteorološkim iskustvom koji pokušava dati najbolju moguću informaciju. Aplikacija je samo jedan izračun jednog modela atmosfere – rekao je.
Posebno je izdvojio aplikaciju HRT Meteo, za koju kaže da sadrži ‘prognozu s dušom’ koju je napisao ‘čovjek, meteorolog koji koristi stotine različitih modela i izračuna’. Vakula je priznao da mu smeta senzacionalističko predstavljanje vremenskih prognoza na portalima te da se protiv toga pokušava boriti upozoravanjem redakcija. Velik dio razgovora posvetio je radu s djecom i svojim slikovnicama o meteorologiji. Dosad je objavio osam slikovnica na hrvatskom jeziku i isto toliko na engleskom.
– To me puni. S djecom proživljavam nešto posebno. Učim ih da gledaju svijet oko sebe, da ne gledaju samo u pod nego i u nebo, oblake, dugu i prirodu oko sebe. Nadam se da će se među njima roditi neki budući meteorolozi – rekao je.
26.8.1970. Ro?en hrvatski meteorolog Zoran Vakula |
U trećem dijelu emisije ‘Nedjeljom u 2’ gostovala je novinarka Hrvatskog radija Ivana Radaljac-Krušlin, koja je govorila o svojim počecima u medijima, ljubavi prema radiju i televiziji te ljudima koji su obilježili njezin profesionalni put.
Govoreći o tome zašto voli radio i televiziju, objasnila je kako je još kao djevojčica bila ‘zaražena’ medijima, ponajviše zahvaljujući ocu koji je strastveno pratio informativni program. Prisjetila se da je televizijsku karijeru započela na lokalnoj televiziji u Pločama, odakle je došla u Zagreb. Ipak, kaže, radio joj je uvijek bio bliži.
– Radio je kazalište za uši. To je prostor gdje mogu kreativnost izraziti puno bolje nego na televiziji. Radio je brži, konkretniji i može biti puno bliži ljudima – objasnila je.
Posebno se prisjetila Denisa Latina, koji je početkom devedesetih bio velika televizijska zvijezda. Upoznali su se dok su zajedno vodili jedan festival u njezinu rodnom kraju.
– Rekao mi je: „Kad dođeš u Zagreb, javi mi se.” Naravno, nije bilo mobitela ni društvenih mreža pa je to ostalo negdje u zraku – ispričala je.
Godinama poslije slučajno ga je srela na Glavnom kolodvoru u Zagrebu.
– Čovjek me prepoznao, što mi je bio potpuni šok. Rekao mi je da dođem na televiziju, malo mi pokazao kako sve izgleda i odveo me u službu za jezik i govor. Tamo su me „zarobili” tri godine jer sam kao Dalmatinka imala krive naglaske – rekla je.
Govoreći o dolasku na radio, prisjetila se velikih radijskih imena koja su je dočekala na HRT-u, posebno legendarnog Voje Šiljka.
– Vojo Šiljak bio je čovjek koji je imao vremena za svakoga. Rekao mi je: „Mala, tu se svašta može, samo moraš voljeti svoj posao i puno raditi.” To mi je ostalo – rekla je.
Dodala je da je radijsko novinarstvo učila od starijih kolega jer fakultet, kako kaže, daje teoriju, ali ne i praktično znanje o izradi reportaža i priloga.
Posebno je izdvojila urednicu Nevenku Grošić i Sanju Brajković, koje smatra svojim velikim učiteljicama u radijskom novinarstvu.
Velik dio razgovora posvetila je emisijama o mentalnom zdravlju koje uređuje i vodi. Ispričala je da ju je psihologija oduvijek zanimala te da je ideju za takvu emisiju predložila uredništvu Hrvatskog radija. Prve emisije radila je s pokojnom profesoricom Mirjanom Krizmanić, od koje je, kako kaže, mnogo naučila.
Zagreb: Voditeljica Hrvatskog radija Ivana Radaljac Krušlin |
Dodaj komentar