Granola se smatra zdravim doručkom, ali kardiolozi dr Madžid Basit i dr Šejla Sahni upozoravaju da neke kupovne varijante mogu sadržati mnogo šećera, soli i zasićenih masti.
Granola je godinama na glasu kao jedan od boljih izbora za početak dana. Ovas, orašasti plodovi i semenke zaista mogu biti veoma kvalitetne namirnice, ali problem može nastati kod industrijskih proizvoda koji im dodaju velike količine šećera, sirupa, soli i određenih vrsta ulja.
Zbog toga stručnjaci savetuju da se ne oslanjamo samo na natpise poput “prirodno”, “integralno” ili „bez veštačkih sastojaka“. Mnogo je važnije pogledati deklaraciju i proveriti šta se zapravo nalazi u proizvodu.
Kardiolog dr Madžid Basit objašnjava da granola često dobija reputaciju zdrave hrane upravo zbog nekoliko kvalitetnih sastojaka koje sadrži.
“Zbog toga je priča o kupovnim pahuljicama znatno složenija od onoga što proizvođači žele da nam predstave na ambalaži.”
Još direktnija je kardiolog dr Šejla Sahni, koja upozorava da pojedine kupovne granole po svom sastavu mogu više podsećati na desert nego na zdrav doručak.
“Pojedine kupovne granole su u suštini izmrvljeni kolači pod maskom zdrave hrane.”
Foto: Shutterstock
Šta se sve može kriti u granoli?
Da bi granola bila hrskava, slatka i dobila karakteristične grudvice, proizvođači često koriste različite zaslađivače i sirupe. To mogu biti kukuruzni, javorov ili agavin sirup, kao i druge forme dodatog šećera.
Dodatni problem mogu predstavljati ulja koja se koriste tokom proizvodnje. Neke granole sadrže kokosovo ili palmino ulje, koja imaju visok udeo zasićenih masti. Prevelik unos zasićenih masti može doprineti povećanju LDL, odnosno lošeg holesterola.
Iako granola ima sladak ukus, to ne znači nužno da sadrži malo soli. Natrijum se takođe može dodavati kako bi se postigao izraženiji ukus.
Prema dr Basitu, granola može biti prilično kalorična, naročito kada sadrži dosta dodatih ulja, šećera i sirupa.
“Ukoliko se ovako prerađena hrana konzumira prekomerno, to neminovno dovodi do pojave gojaznosti i pratećih oboljenja kao što su dijabetes, povišen krvni pritisak i visok holesterol.”
Granola ipak može biti deo zdrave ishrane
To što neke kupovne granole imaju nepovoljan nutritivni sastav ne znači da ovaj doručak treba potpuno izbaciti iz ishrane. Mnogo toga zavisi od izbora proizvoda, količine i ostatka obroka.
Foto: Shutterstock
Jedna od mogućnosti je priprema domaće granole, jer tada sami birate koliko ćete dodati šećera, ulja, orašastih plodova i semenki.
Ako ipak kupujete gotovu granolu, obratite pažnju na nekoliko stvari:
🔷birajte proizvode sa što manje dodatog šećera;
🔷proverite da li je integralni ovas među glavnim sastojcima;
🔷prednost dajte mešavinama sa orašastim plodovima i semenkama;
🔷pogledajte koje vrste ulja se koriste;
🔷vodite računa o veličini porcije.
Kardiolog dr Čeng-Han Čen takođe ističe da nijedna pojedinačna namirnica ne mora automatski da bude “zabranjena” ako se uklapa u uravnoteženu ishranu.
“Kada se granola kombinuje sa drugim kvalitetnim namirnicama kao što su jogurt, mleko ili ovsena kaša, ona i te kako može biti koristan deo uravnotežene svakodnevne ishrane.”
Zato je kod granole najvažnije čitati deklaraciju i obratiti pažnju na količinu. Proizvod koji na prednjoj strani pakovanja izgleda kao zdrav izbor može imati potpuno drugačiji nutritivni sastav kada se detaljnije pogledaju šećeri, masti, so i kalorije, prenosi Parade.
BONUS VIDEO

Za razliku od klasičnog moždanog udara, koji dramatično prekida svakodnevicu prepoznatljivim i teškim simptomima, tihi moždani udar ne šalje jasne signale upozorenja.

Dodaci ishrani s probioticima često se povezuju s boljim varenjem i zdravljem creva, ali nisu potrebni svima.

Put do oporavka posle srčanog udara nije isti za svakog pacijenta. Prema rečima kardiologa Sandžaja Bata, lekari najčešće savetuju da se sačeka između dve i šest nedelja, ali tačan period zavisi od težine stanja, načina lečenja i samog toka oporavka.

Mleko, sir, jogurt i ostali mlečni proizvodi veoma su zastupljeni u svakodnevnoj ishrani, ali pojedina naučna istraživanja ukazuju na moguću povezanost između većeg unosa mlečnih proizvoda i rizika od raka prostate.




Dodaj komentar