Radio BalkanFox

Uravnotežena ishrana: Kako izgleda tanjir koji čuva zdravlje i topi salo?


Često čujemo da je uravnotežena ishrana ključna za prevenciju bolesti i održavanje zdrave telesne težine, ali šta to tačno znači? Koje bi grupe namirnica, u kojoj meri i koliko često trebalo da jedemo? Ovaj mali vodič može vam pomoći da pažljivije pristupite planiranju izbalansiranih obroka.



Dodajte Glossy u vaš Google izbor

Uravnotežena ishrana podrazumeva unos svih neophodnih nutrijenata
Uravnotežena ishrana podrazumeva unos svih neophodnih nutrijenatafoto: RossHelen/Shutterstock

Zdrava ishrana ne podrazumeva stroge dijete niti potpuno izbacivanje omiljenih namirnica, to će vam reći svaki lekar i nutricionista. Od odricanja je mnogo važnije da organizmu svakog dana obezbedite raznovrsnu hranu iz svih važnih grupa i da obroci budu dobro izbalansirani.


Takav način ishrane doprinosi održavanju zdrave telesne težine, više energije i manjem riziku od brojnih hroničnih bolesti. Ipak, iako često čujemo da ishrana treba bude uravnotežena, ljudima uglavnom nije jasno šta to tačno znači.


Povrće i voće bi trebalo da zauzimaju najveći deo tanjira


Stručnjaci preporučuju da svakodnevno pojedete najmanje pet porcija voća i povrća različitih boja i vrsta. Na taj način organizam dobija vitamine, minerale, antioksidanse i vlakna koja su važna za pravilno varenje i imunitet, ističe na svom sajtu Nacionalna zdravstvena služba Velike Britanije (HNS).

 

Povrće mora da bude svaki dan na taniru
Povrće mora da bude svaki dan na tanirufoto: leungchopan, Panther Media Global / Alamy / Profimedia

Računaju se, srećom, sve varijante: sveže, zamrznuto, konzervisano i sušeno voće i povrće, dok sa ceđenim sokovima ne treba preterivati zbog većeg sadržaja šećera.


Jedna jabuka, banana ili kruška predstavlja jednu porciju, kao i nekoliko kašika kuvanog povrća ili činija sveže salate uz glavni obrok.

Ugljeni hidrati su važni, ali birajte kvalitetnije


Namirnice poput hleba, pirinča, testenine i krompira bi trebalo da prate većinu obroka, ali je poželjno birati integralne verzije.

 

Integralni pirinač je neoljušteno zrno bogato vlaknima, vitaminima B grupe i mineralima poput mangana i magnezijuma. Za razliku od belog, zadržava klicu i spoljašnji omotač, što ga čini idealnim za ubrzavanje probave, održavanje sitosti, kontrolu nivoa šećera u krvi i podršku zdravlju srca.
Integralni pirinač je neoljušteno zrno bogato vlaknima, vitaminima B grupe i mineralima poput mangana i magnezijuma. Za razliku od belog, zadržava klicu i spoljašnji omotač, što ga čini idealnim za ubrzavanje probave, održavanje sitosti, kontrolu nivoa šećera u krvi i podršku zdravlju srca.foto: Katrinshine/Shutterstock

Više vlakana, vitamina i minerala sadrže integralni hleb, smeđi pirinač i testenina od celog zrna, namirnice koje održavaju sitost i povoljnije utiču na varenje. Ukoliko jedete krompir, korisno je da ga kuvate ili pečete s korom, koja sadrži veliki deo vlakana.


Mlečni proizvodi obezbeđuju kalcijum i proteine


Jedan od najvažnijih kalcijuma, koji doprinosi zdravlju kostiju i zuba, svakako mleko, jogurt i sirevi, a prednost treba dati proizvodima sa manjim udelom masti i dodatog šećera.


Osobe koje ne konzumiraju mlečne proizvode mogu slobodno da se opredele za biljne alternative, koje su često obogaćene kalcijumom i vitaminom D.

 

Mlečni proizvodi su riznica kalcijuma
Mlečni proizvodi su riznica kalcijumafoto: Shutterstock / Nina Buday

Proteini bi trebalo da budu deo svakog dana


Proteini imaju ključnu ulogu u obnovi tkiva i očuvanju mišićne mase, pa je važno da ih redovno unosite. Najbolji izbor su:

  • riba,
  • jaja,
  • piletina i ćuretina,
  • nemasno meso,
  • pasulj, sočivo i leblebije i
  • orašasti plodovi.

Naročito se preporučuje da se riba jede najmanje dva puta nedeljno, od čega bi jedan obrok trebalo da bude masna riba poput lososa, skuše ili sardine, zbog korisnih omega-3 masnih kiselina.

 

Losos je jedna od najzdravijih riba
Losos je jedna od najzdravijih ribafoto: Fusionstudio/Shutterstock

S druge strane, trebalo bi ograničiti unos prerađenih mesnih proizvoda, poput kobasica, viršli i slanine.


Koristite zdrave masti


Masnoće su neophodne organizmu, ali nije svaka vrsta jednako korisna.

Prednost dajte nezasićenim mastima koje se nalaze u maslinovom ulju, ulju uljane repice, avokadu, semenkama i orašastim plodovima.

 

Međutim, umereno bi trebalo da se jedu zasićene masti, koje se nalaze u velikim količinama u maslacu, punomasnim mlečnim proizvodima i pojedinim prerađenim namirnicama.


Ne zaboravite na dovoljan unos tečnosti


Tokom dana preporučuje se unos oko šest do osam čaša tečnosti. Najbolji izbor je voda, ali i nezaslađeni čajevi i kafa se računaju kao dnevni unos tečnosti, iako treba voditi računa o tome da kafa blago dehidrira orgnizam.

 

Voda je neophodna za normalan metabolizam
Voda je neophodna za normalan metabolizamfoto: Drazen Zigic/Shutterstock

U toplijim mesecima ili tokom fizičke aktivnosti potrebe organizma za tečnošću dodatno rastu, pa činite svom telu uslugu ako popijete koju čašu više.


Hrana koju treba ograničiti ako želite da se hranite zdravo


Zdrav način ishrane ne zahteva potpuno izbacivanje omiljenih namirnica, ali one koje sadrže mnogo šećera, soli i zasićenih masti bi trebalo da budu povremen izbor, a ne svakodnevna navika.


To se posebno odnosi na gazirana pića, industrijske grickalice, slatkiše, brzu hranu, prerađene mesne proizvode…


Najvažnije je, u svakom slučaju, da ishrana bude raznovrsna jer ne postoji samo jedna, “savršena” namirnica koja može da pruži telu sve što mu je potrebno.

 

BONUS VIDEO

Jesu li brze dijete stvarno delotvorne?

 





Glossy

radiobalkanfox

Dodaj komentar

RadioBalkanfox na Facebook

Loading...